{"id":12823,"date":"2020-02-24T11:06:53","date_gmt":"2020-02-24T10:06:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.detoksikacija-organizma.com\/?p=7865"},"modified":"2020-10-20T14:02:32","modified_gmt":"2020-10-20T12:02:32","slug":"jos-jedna-studija-svjedoci-da-ljudi-nisu-dizajnirani-da-jedu-meso","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/jos-jedna-studija-svjedoci-da-ljudi-nisu-dizajnirani-da-jedu-meso\/","title":{"rendered":"Eine andere Studie beweist, dass der Mensch nicht daf\u00fcr geschaffen ist, Fleisch zu essen"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Arjun Walia<\/strong>, 24. srpnja 2019.<\/p>\n

\"\"\u2192 \u010cinjenice: Nedavna studija koju su proveli istra\u017eiva\u010di iz Kalifornije i Francuske otkrila je da su mesne bjelan\u010devine povezane s izrazito pove\u0107anim rizikom od sr\u010danih bolesti, dok su bjelan\u010devine iz ora\u0161astih plodova i sjemenaka zapravo korisne za ljudsko srce.<\/p>\n

\u2192 Razmislimo: Postoji vi\u0161e studija koja povezuju konzumaciju \u017eivotinjskih proizvoda s nekoliko bolesti, a biljnu hranu s prevencijom i oporavkom od istih. Sugerira li ovo da na\u0161a biologija nije stvorena za uporabu \u017eivotinjskih proizvoda?\u00a0\u00a0 Treba li \u010dovjek jesti meso i konzumirati \u017eivotinjske proizvode?<\/p>\n

Pogledamo li pobli\u017ee, mo\u017eda \u0107emo se iznenaditi. Uzmimo, primjerice, mlijeko. Ve\u0107ina ljudi na na\u0161em\"\" planetu netolerantna je na laktozu. U nekim dijelovima svijeta netolerancija na laktozu iznosi 90 do 100 posto[1]. Ljudi su jedina vrsta koja pije mlijeko nakon \u0161to se odviknu i jedina vrsta koja pije mlijeko druge \u017eivotinje. Jesmo li zavedeni velikim prehrambenim marketingom? Za\u0161to se globalne nutricionisti\u010dke preporuke sve vi\u0161e okre\u0107u k biljnoj prehrani? To je zato \u0161to se stvari o\u010dito mijenjaju. Razlog za\u0161to mi je te\u0161ko vjerovati da ljudi trebaju konzumirati meso i \u017eivotinjske proizvode, je taj \u0161to postoji toliko puno znanosti koja to opovrgava. Uporaba svih vrsta mesa povezana je s raznim bolestima. Neke najnovije informacije koje se pojavljuju na ovom podru\u010dju, analiziraju bjelan\u010devine iz mesa i bjelan\u010devine iz biljnih izvora te sugeriraju da su biljne bjelan\u010devine puno zdravije.<\/p>\n

\"\"Nedavna studija koju su proveli istra\u017eiva\u010di iz Kalifornije i Francuske otkrila je da su mesne bjelan\u010devine povezane s izrazito pove\u0107anim rizikom od sr\u010danih bolesti, dok su bjelan\u010devine iz ora\u0161astih plodova i sjemenaka zapravo korisne za ljudsko srce.\u00a0Studija je naslovljena[2]: “Obrasci unosa biljnih i \u017eivotinjskih bjelan\u010devina izrazito su povezani sa sr\u010dano\u017eilnom smrtno\u0161\u0107u: Zdravstvena studija \u2013 skupina 2”. Bio je to zajedni\u010dki projekt izme\u0111u istra\u017eiva\u010da s Katedre za javno zdravstvo sa sveu\u010dili\u0161ta Loma Linda u Kaliforniji te AgroParisTech i Nacionalnog instituta za agronomske studije u Parizu, Francuska. Rezultati su objavljeni u \u010dasopisu International Journal of Epidemiology<\/em>. Istra\u017eiva\u010di su otkrili da ljudi koji su jeli velike koli\u010dine mesnih bjelan\u010devina, \u0161to je svakodnevna navika za mnoge ljude, spadaju u ljudsku populaciju koja \u0107e do\u017eivjeti porast sr\u010dano\u017eilnih bolesti (S\u017dB) od 60 posto<\/strong><\/em>, dok su ljudi koji su konzumirali velike koli\u010dine bjelan\u010devina iz ora\u0161astih plodova i sjemenaka zapravo imali 40-postotnu smanjenost S\u017dB-a<\/strong>.\u00a0Za ovu studiju analizirano je 81000 osoba.<\/strong> Prema izvje\u0161\u0107u[3] Garyja Frasera, MB, ChB, doktora sa Sveu\u010dili\u0161ta Loma Linda, i Fran\u00e7oisa Mariottija, doktora znanosti iz AgroParisTech i Nacionalnog instituta za agronomske studije, koji su bili glavni istra\u017eiva\u010di-suradnici:\u00a0 “Prehrambene masti dio su pri\u010de o utjecaju na rizik od sr\u010dano\u017eilnih bolesti, a bjelan\u010devine tako\u0111er mogu imati va\u017enu ulogu i u velikoj mjeri neovisno utjecati na taj rizik, \u0161to je dosad bilo neprimije\u0107eno.”<\/strong><\/p>\n

\"\"Autori su naglasili kako oni, kao i njihovi kolege, ve\u0107 dugo naslu\u0107uju da bjelan\u010devine iz ora\u0161astih plodova i sjemenki u prehrani \u0161tite od bolesti srca i krvnih \u017eila, dok one iz mesa, pove\u0107avaju rizik za te bolesti. Fraser je rekao da studija ostavlja i druge dvojbe otvorene za budu\u0107e analize, poput odre\u0111enih aminokiselina u mesnim bjelan\u010devinama koje pridonose S\u017dB-u. Uz to imamo i dvojbu utje\u010du li bjelan\u010devine iz odre\u0111enih izvora na \u010dimbenike sr\u010danog rizika, kao \u0161to su lipidi u krvi, krvni tlak i prekomjerna tjelesna masa, koji su povezani sa S\u017dB-om. Iako je uporaba premale koli\u010dine bjelan\u010devina \u0161tetna za organizam, pretjerana konzumacija tako\u0111er donosi rizike.<\/p>\n

U Sjedinjenim Dr\u017eavama prosje\u010dni svejed rabi vi\u0161e od 1,5 puta[4] iznad optimalne koli\u010dine bjelan\u010devina, a najve\u0107i dio tih bjelan\u010devina potje\u010de iz \u017eivotinjskih izvora. To je lo\u0161a vijest jer se vi\u0161ak bjelan\u010devina \u010desto pohranjuje kao masno\u0107a. Ove pohranjene \u017eivotinjske bjelan\u010devine doprinose debljini[5], sr\u010danim bolestima[6], dijabetesu[7], upalama[8] i raku[9].\u00a0Studija zaklju\u010duje:\u00a0“Povezanost izme\u0111u faktora ‘meso’ i \"\"‘ora\u0161asti plodovi i sjemenke’ kao izvori bjelan\u010devina\u00a0 i sr\u010dano\u017eilnih ishoda bila je sna\u017ena i nije ih bilo mogu\u0107e pripisati drugim povezanim hranjivim tvarima za koje se smatra da su va\u017ene za zdravlje sr\u010dano\u017eilnog sustava. Mo\u017ee se zagovarati zdrava dijeta koja se temelji na podrijetlu bjelan\u010devina, preferiraju\u0107i nizak udio bjelan\u010devina iz mesa i ve\u0107i unos biljnih bjelan\u010devina iz ora\u0161astih plodova i sjemenaka.” S druge strane, bjelan\u010devine koji se nalazi u cjelovitoj biljnoj prehrani(vo\u0107e,povr\u0107e,ora\u0161asti plodovi,sjemneke,cjelovite \u017eitarice,mahunarke) povezan je s prevencijom bolesti. Dr. Michelle McMacken ka\u017ee[10]: “Bjelan\u010devine koje se nalaze u cjelovitoj biljnoj hrani \u0161tite nas od mnogih kroni\u010dnih bolesti. Nema potrebe optere\u0107ivati se unosom bjelan\u010devina ili rabiti proteinske dodatke jelima na bazi biljaka; ako zadovoljavate svoje dnevne potrebe za kalorijama, dobit \u0107ete obilje bjelan\u010devina. Ljudi koji su najdugovje\u010dniji, oni koji \u017eive u takozvanim “plavim zonama[1]”, dobivaju oko 10% svojih kalorija iz bjelan\u010devina, u usporedbi s ameri\u010dkim prosjekom od nekih 15 do 20%.”<\/strong><\/p>\n

Mnoge su studije pokazale razliku izme\u0111u \u017eivotinjskih i biljnih bjelan\u010devina.\u00a0<\/strong><\/p>\n

\"\"Drugi sjajan primjer dolazi od Colina Campbella[12], profesora prehrambene biokemije na Sveu\u010dili\u0161tu Cornell, \u010diji su pokusi na laboratorijskim \u0161takorima pokazali da je rast stanica karcinoma mogu\u0107e potaknuti ili sprije\u010diti jednostavno promjenom koli\u010dine \u017eivotinjskih bjelan\u010devina uklju\u010denih u njihovu prehranu. Ovo je bilo golemo otkri\u0107e koje je utjecalo na prehranu milijuna ljudi.<\/strong> Njegovi rezultati pokazali su se ponovljivima, iz onoga \u0161to je poznato kao “Kineska studija”[13].\u00a0Studija[14] iz 2016. godine koju su vodili istra\u017eiva\u010di Medicinskog fakulteta Harvard i Op\u0107e bolnice Massachusetts obuvatila je vi\u0161e od 130000 ljudi tijekom 36 godina<\/strong>: prou\u010davali su povezanost bolesti, na\u010dina \u017eivota, prehrane i stope smrtnosti.\u00a0Otkrili su da zamjena izme\u0111u 15 i 19 grama \u017eivotinjskih bjelan\u010devina (ekvivalentno jednoj kobasici) mahunarkama, ora\u0161astim plodovima i drugim biljnim bjelan\u010devinama, zna\u010dajno smanjuje rizik od prerane smrti. Zamjena jaja biljnim bjelan\u010devinama tako\u0111er dovodi do smanjene smrtnosti od 19 posto.\u00a0Istra\u017eiva\u010di su otkrili da je 10 posto ve\u0107i unos mesa povezan s dva posto vi\u0161om stopom smrtnosti i osam posto ve\u0107om \u0161ansom od sr\u010dano\u017eilne smrti.\u00a0“Uz obilje znanstvenih dokaza koje imamo o mnogim naj\u010de\u0161\u0107im smrtonosnim bolestima, otkrio sam da je industrija mesa, jaja i mlije\u010dnih proizvoda prikrivala te dokaze, financiraju\u0107i studije koje negiraju te dokaze i potiskuju odgovornost te industrije u gotovo neprimjetni, sporedni tisak. Jedna od unajmljenih kompanija koja se pla\u0107ala za provedbu ovih studija je Exponent, INC. – to je kompanija \u010dije je istra\u017eivanje duhanska industrija koristila da porekne povezanost pasivnog pu\u0161enja i raka. Vi\u0161e od 50 godina Exponent je proizvodio studije koje osporavaju zdravstvene rizike svega, od azbesta, arsena i \u017eive, do \u017eivotinjske hrane.” –<\/p>\n

James Brett Wilks, umirovljeni engleski profesionalni MMA-borac, producent i protagonist dokumentarca “The game changers”<\/strong>\u00a0“Formula koja divno djeluje na ljude koji prodaju nezdravu hranu, divno djeluje i na lju\"\"de koji prodaju lijekove za lije\u010denje bolesti koje uzrokuje lo\u0161a hrana, a lijepo djeluje i za medije, \u0161to nam mo\u017ee svakodnevno pru\u017eiti novu pri\u010du o prehrani. No, unato\u010d zabludama i zabunama u na\u0161im medijima, postoji golem globalni konsenzus o osnovama zdrave prehrane i to je dijeta koja se svaki put … U svakoj populaciji, u svim vrstama istra\u017eivanja: ba\u0161 svaki put prevladava biljna hrana.<\/strong>” – dr. David Katz, osniva\u010d Istra\u017eiva\u010dkog centra za prevenciju Sveu\u010dili\u0161ta Yale (dokumentarni film The Game Changers<\/em>)<\/p>\n

BUDITE MLADI<\/strong><\/em><\/p>\n

Studija[15] iz 2015. godine objavljena u \u010dasopisu Cell Metabolism<\/em>, tek je jedna od mnogih koja to \"\"potvr\u0111uje:\u00a0“Mi\u0161evi i ljudi s nedostatkom hormonskog receptora rasta \/ IGF-1 pokazuju zna\u010dajno manje bolesti povezanih sa staro\u0161\u0107u. Budu\u0107i da ograni\u010denost unosa bjelan\u010devina smanjuje aktivnost GHR-IGF-1, ispitali smo povezanost izme\u0111u unosa bjelan\u010devina i smrtnosti. Ispitanici (n = 6.381) u dobi od 50 do 65 godina koji su prijavili visok unos bjelan\u010devina imali su 75% porast ukupne smrtnosti i \u010detverostruko pove\u0107anu smrtnost od raka i dijabetesa tijekom razdoblja od 18 godina. Te su veze bile ukinute ili oslabljene ako su biljke bile izvori bjelan\u010devina.”\u00a0Pove\u0107ani hormon IGF-1, koji tako\u0111er opada tijekom posta, povezan je s brojnim bolestima. Opet i ovdje: bjelan\u010devine ga pove\u0107avaju, ali kako gore navedena studija navodi, “ova se povezanost izgubila ili je oslabila ako je izvor bjelan\u010devina bio na biljnoj osnovi.”<\/strong>\u00a0Ovaj trend, kako popularnost biljne prerane raste, sve vi\u0161e zanima znanstvenike. Najmanje 542.000 ljudi[16] u Britaniji sada slijedi vegansku prehranu<\/strong> – u usporedbi sa 150.000 u 2006. – a jo\u0161 521.000 vegetarijanaca nada se da \u0107e smanjiti unos \u017eivotinjskih proizvoda. O\u010dito je da je veganstvo postalo jedan od najbr\u017ee rastu\u0107ih na\u010dina \u017eivota[17].\u00a0“Kad je rije\u010d o unosu bjelan\u010devina u Va\u0161oj prehrani, meso nije jedina opcija. Sve je vi\u0161e dokaza da je smanjena uporaba mesa i pove\u0107an unos biljnih bjelan\u010devina zdraviji put. Dijeta s bilo kojom vrstom mesa pove\u0107ava rizik od sr\u010danih bolesti i raka u usporedbi s vegetarijanskom prehranom.” (Dr. Deepak Bhatt, profesor Medicinskog fakulteta s Harvarda i glavni urednik Harvard Heart Lettera<\/em>)[18]\u00a0Samo u Americi oko 40% populacije ima predijabetes[19]. To zna\u010di milijune ljudi. Vi\u0161estruka istra\u017eivanja[20] pokazalo je da crveno i prera\u0111eno meso (koje je nedavno SZO povezala s rakom), kao i \u017eivotinjske bjelan\u010devine op\u0107enito, pove\u0107avaju rizik od dijabetesa tipa 2[21]. Kod populacije svejeda rizik od dijabetesa udvostru\u010den je u usporedbi s veganima[22].<\/p>\n

KONZUMACIJA MESA JEDNOM TJEDNO ILI VI\u0160E POVE\u010cAVA RIZIK OD DIJABETESA ZA 74%<\/strong><\/em><\/p>\n

Druga studija otkrila je da uporaba mesa jednom tjedno ili vi\u0161e<\/strong> tijekom razdoblja od 17 godina pove\u0107ava \"\"rizik od dijabetesa za nevjerojatnih 74%<\/strong>[23]! Provedena je naknadna studija i utvr\u0111eno je da je pove\u0107an unos crvenog mesa za vi\u0161e od samo pola obroka dnevno, usko povezan s gotovo 50% pove\u0107anim rizikom od dijabetesa[24] tijekom \u010detiri godine.\u00a0Uporaba mesa posebice pove\u0107ava \u0161anse za ve\u0107u razinu upale u Va\u0161em tijelu<\/strong>[25], \u0161to mo\u017ee dovesti do niza kratkoro\u010dnih i dugoro\u010dnih zdravstvenih posljedica.\u00a0Kroni\u010dna upala povezana je[26], izme\u0111u ostalih problema, s aterosklerozom, sr\u010danim udarom, mo\u017edanim udarom, dijabetesom i autoimunim bolestima.\u00a0S druge strane, dijeta na bazi biljaka prirodno je protuupalna[27]. To je zato \u0161to u njoj ima manje ‘upalnih okida\u010da’ (nasuprot zasi\u0107enim masno\u0107ama, endotoksinima i drugim toksinima koji se osloba\u0111aju iz bakterija koje se nalaze u \u017eivotinjskoj hrani). Mnoge su studije pokazale da oni koji prelaze na biljnu prehranu mogu dramati\u010dno sniziti razinu C-reaktivne bjelan\u010devine<\/strong>[28] (CRP)<\/strong>, ta je<\/strong> bjelan\u010devina pokazatelj upale u tijelu.<\/strong><\/p>\n

Drugi veliki faktor rizika za sr\u010dane probleme je visoki kolesterol u krvi. Zasi\u0107ene masno\u0107e koje se uglavnom nalaze u mesu, siru, peradi i raznim drugim \u017eivotinjskim proizvodima dramati\u010dno utje\u010du na \"\"razinu kolesterola u krvi. No, kada se ljudi prebace na biljnu dijetu, kolesterol u krvi zna\u010dajno opada[29], kao \u0161to je pokazalo nekoliko studija.\u00a0Studije su potvrdile da biljna hrana poma\u017ee oblikovanju zdrava crijevnog mikrobioma. To je samo jo\u0161 jedan razlog (uz mnoge druge) za\u0161to znanstvenici i zdravstveni radnici postaju veliki zagovornici prehrane na biljnoj osnovi. Vlakna koja se nalaze u biljnoj hrani poti\u010du razvoj dobrih bakterija koje su potrebne u na\u0161im crijevima. Mlije\u010dni proizvodi, jaja i meso, s druge strane, poti\u010du rast bakterija koje uzrokuju bolest[30].\u00a0“Zna\u010dajne studije pokazale su da kad svejedi jedu holin ili karnitin (koji se nalazi u mesu, peradi, plodovima mora, jajima i mlije\u010dnim proizvodima), bakterije iz crijeva stvaraju tvar koju na\u0161a jetra pretvara u toksi\u010dni proizvod zvan TMAO[31]. TMAO pogor\u0161ava kolesterolne plakove u na\u0161im krvnim \u017eilama i tako eskalira rizik od sr\u010danog i mo\u017edanog udara.<\/strong>\u00a0<\/strong>Zanimljivo je da se kod ljudi koji jedu biljnu prehranu, pojavljuje malo ili ni\u0161ta[32] TMAO nakon \u0161to pojedu obrok koji sadr\u017ei meso, jer imaju potpuno druga\u010diji mikrobiom u crijevima. Potrebno je samo nekoliko dana[33] da se na\u0161i bakterijski obrasci u crijevima promijene – prednosti biljne prehrane po\u010dinju brzo!”<\/strong>\u00a0<\/strong>(Michelle McMacken, dr.med.)\u00a0<\/strong><\/p>\n

ANATOMIJA BILJOJEDA<\/strong><\/em><\/p>\n

Dakle, za\u0161to jedemo meso?<\/strong>\u00a0Opet se pitam: zbog \u010dega vjerujemo da trebamo jesti meso? Mnogi se vole pozivati \u200b\u200bna ljude koji su nekad davno lutali Zemljom, poput neandertalaca. Ti su argumenti vrlo slabi, jer nikad ne priznaju neandertalske skupine koje su u potpunosti bile veganske i kojima \u017eivotinjske bjelan\u010devine zapravo i nisu bile va\u017ene[34]. Te skupine mo\u017eda \u010dak nisu ni povezane s nama, ali to je zasebna tema.\u00a0Dokazi su sve ve\u0107i. \u010cini se da je sasvim jasno da na\u0161a tijela pate od mesne hrane i imaju \"\"koristi od cjelovite, biljne prehrane. Zbog toga sam tako zbunjen.\u00a0“Kad pogledate kako su zapravo gra\u0111eni na\u0161i probavni organi, imamo anatomiju i fiziologiju strogog biljojeda. U na\u0161em probavnom sustavu ili u fiziologiji nemamo prilagodbe za prehranu \u017eivotinjskim mesom. Zato to meso ne mo\u017eemo konzumirati bez pomo\u0107i tehnologije. Ali kad pogledate strukturu \u010deljusti, njenu mehaniku, na\u0161 jednjak, \u017eeludac i duljinu crijeva, jasno je da imamo anatomiju predanog biljojeda.”\u00a0Ovaj citat dolazi od dr. Miltona Millsa, lije\u010dnika interne medicine koji u videu povezanom[35] u ovom \u010dlanku obja\u0161njava da ljudska bi\u0107a zapravo nisu stvorena za probavu mesa, ili u najmanju ruku imaju mogu\u0107nost izbora. Sve vi\u0161e istra\u017eivanja upu\u0107uje na prednosti unosa biljne prehrane.<\/p>\n

 <\/p>\n

Jo\u0161 informacija<\/strong> Nedavni napredak tehnologije i znanosti otkrio je da razna nalazi\u0161ta drevnih ljudi obiluju mikroskopskim fosilima biljne hrane, \u0161to ukazuje na vegansku prehranu. Nadalje, analiza zuba, kostiju, DNK i prastarih ljudskih fekalija pokazala je zna\u010dajne dokaze da su mnogi od ovih ljudi jeli uglavnom biljke. Jedan od takvih stru\u010dnjaka je i dr. Christina Warinner[36], koja je stekla doktorat na \"\"Sveu\u010dili\u0161tu Harvard 2010. godine, a postdoktorat na Sveu\u010dili\u0161tu u Z\u00fcrichu (2010\u20132012) i Sveu\u010dili\u0161tu u Oklahomi (2012\u20132014). Postala je vode\u0107i profesor- istra\u017eiva\u010d i docentica antropologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Oklahomi 2014. godine, a trenutno je voditeljica mikrobiolo\u0161kih znanosti na Institutu Max Planck za znanost o ljudskoj povijesti. Njezin je rad doveo do vrlo zanimljivih nalaza i zaklju\u010daka: “Ljudi nemaju specijaliziranu genetsku, anatomsku ili fiziolo\u0161ku prilagodbu za konzumaciju mesa. Suprotno tome, imamo mnogo prilagodba za uporabu biljaka.”<\/strong> (dokumentarni film The Game Changers<\/em>)\u00a0U svojoj prezentaciji[37] na Me\u0111unarodnoj konferenciji o prehrani u medicini 2016. godine, ona dublje ulazi u temu. Iznosi razne to\u010dke, istra\u017euju\u0107i analizu drevnih mikrobioma crijeva i jo\u0161 mnogo toga. Tako\u0111er iznosi \u010dinjenicu da su na\u0161i probavni organi jasno izgra\u0111eni za probavu biljaka i vlakana koja zahtijevaju dulje vrijeme obrade, a ne za meso.<\/strong> Oni su mnogo dulji nego kod \u017eivotinja koje jedu meso, a presudna je to\u010dka \u010dinjenica da u na\u0161em probavnom sustavu ne postoje prilagodbe za uporabu \u017eivotinjskog mesa.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Mnoge su \u010dinjenice na koje dr. Warinner ukazuje u svom istra\u017eivanju, poput toga kako ljudi ne mogu proizvesti vlastiti vitamin C<\/strong>, \u0161to je jedan od mnogih \u010dimbenika koji ukazuje na to koliko smo ovisni o biljnoj hrani radi odre\u0111enih vitamina. Nema ni\u0161ta bitno unutar mesa \u0161to se ne mo\u017ee na\u0107i u biljnoj hrani. Neki \u0107e mo\u017eda ukazati na vitamin B12, no B12 ne proizvode \u017eivotinje.\u00a0Sve \u017eivotinje konzumiraju bakterije koje proizvode vitamin B12. Te se bakterije nalaze u tlu i vodi.<\/p>\n

Sli\u010dno je i s bjelan\u010devinama, jer sve one potje\u010du iz biljnih izvora: tako \u017eivotinje koje ljudi jedu zapravo dobivaju svoje bjelan\u010devine iz biljaka. Prije industrijske poljoprivrede ljudi i \u017eivotinje dobivali su vitamin B12 iz tragova ne\u010disto\u0107e koja se nalazila na biljnoj hrani, ili pitkom vodom iz slatkovodnih jezera, rijeka i potoka. Kao posljedica pesticida kojima su zaga\u0111ene na\u0161e vode, prisiljavaju\u0107i nas izme\u0111u ostalog da kloriramo vodu, bakterije koje su izvorno u vodi i proizvode vitamin B12 uglavnom su uni\u0161tene. \u010cak i farmske \u017eivotinje trebaju uzimati dodatke vitamina B12. I mesojedi i vegetarijanci\/vegani obi\u010dno imaju nisku razinu vitamina B12 – to nema nikakve veze s konzumacijom mesa.<\/p>\n

Drugi je \u010dest argument da trebamo jesti meso radi esencijalnih aminokiselina. To je jednostavno neistina, jer postoje brojni biljni izvori iz kojih mo\u017eemo dobiti sve potrebne aminokiseline.\u00a0Postupan rast veli\u010dine mozga kod ranih ljudi tako\u0111er se pripisuje mesu, no studija pokazuje da “budu\u0107i da ne postoji vrlo jaka povezanost izme\u0111u konzumacije mesa i postupnog rasta veli\u010dine mozga, znanstvenici su potra\u017eili druge opcije. A s obzirom na to da je biljna hrana tako va\u017ean dio suvremenog \u010dovjeka koji lovi i skuplja hranu, te\u017ei\u0161te je na biljnoj hrani i promjeni prema vrstama biljne prehrane kao glavnom pokreta\u010dkom faktoru za rast veli\u010dine mozga.” –<\/p>\n

Nathaniel J. Dominy, pomo\u0107ni profesor poslijediplomskog studija biolo\u0161kih znanosti, ekologije, ekosustava i dru\u0161tva (EEES) – diplomski studij Charlesa Hansena, profesora antropologije u Dartmouthu. (dokumentarni film The Game Changers<\/em>)\u00a0Kod primata: mo\u017eda mislite da su pse\u0107i zubi povezani s \"\"mesnom prehranom, no nisu. Ako gorila \u017eeli prestra\u0161iti druge mu\u017ejake, pokazat \u0107e duljinu svojih zastra\u0161uju\u0107ih o\u010dnjaka. S druge strane, meso\u017ederi imaju karakteristi\u010dne zube, u obliku su kojim jednostavno odgrizu meso i progutaju ga. Usporedite to s ljudskim zubima: imamo \u010detverokutne i sni\u017eene plohe kojima drobimo i meljemo \u010dvrsto biljno tkivo. Upravo tu, u Va\u0161im ustima, najbolji je dokaz prehrane koja nije mogla biti mesna – Dominy (dokumentarni film The Game Changers<\/em>)\u00a0“Imamo mozak koji upravo \u010dezne za glukozom. To je tako nemiran organ, to je jedino \u0161to mu stvarno treba za energiju. No, meso nije ba\u0161 dobar izvor glukoze: da biste imali ovako velik mozak trebate jesti ne\u0161to drugo. A naju\u010dinkovitiji na\u010din da dobijete glukozu je jesti ugljikohidrate.” – Dr. Mark Thomas, geneti\u010dar, University College, London (dokumentarni film The Game Changers<\/em>)\u00a0Samo gledajte i prou\u010davajte ljudsku anatomiju: opet izgleda da smo stvoreni da jedemo biljke i “zna\u010dajni dokazi govore da je loza predaka koja je vodila do ljudi imala biljnu prehranu.[38]”\u00a0Poanta je da je ve\u0107ina drevnih ljudi i bi\u0107a sli\u010dnih \u010dovjeku, bila prete\u017eito veganska. Neki su jeli meso, ali mnogi nisu. Primjerice, neandertalci u \u0160panjolskoj uop\u0107e nisu jeli meso, prema studiji u \u010dasopisu Nature<\/em>[39].\u00a0Dakle, ako su neke skupine i jele meso, nijedna od njih nije imala prete\u017eito mesnu prehranu. Jedna je grupa istra\u017eiva\u010da objavila studiju u American Journal of Physical Anthropology koja glasi:\u00a0“Izgleda da su \u017eivotinjske bjelan\u010devine u cjelini bile manje va\u017ene, a to posebice vrijedi za farmere u neolitiku. To bi zna\u010dilo da oni uglavnom imaju ravnote\u017eu izme\u0111u \u017eivotinjskih i biljnih bjelan\u010devina u svojoj prehrani, \u0161to sugerira mje\u0161ovitu strategiju za egzistenciju.[40]”<\/p>\n

\"\"\u010clanak Roba Dunna pod naslovom “Ljudski preci bili su gotovo svi vegetarijanci”[41] u \u010dasopisu Scientific American,<\/em> detaljnije ulazi u ovu temu iz evolucionisti\u010dke perspektive, iznose\u0107i vi\u0161e stavova o tome kako su se na\u0161a crijeva razvila da bi se prilagodila vegetarijanskoj prehrani. Samo poku\u0161avam ukazati na \u010dinjenicu da je u znanstvenoj literaturi sna\u017eno utvr\u0111eno da su drevni ljudski “preci” jeli uglavnom biljnu hranu. Zaklju\u010dak:<\/strong>\u00a0Jedno je sasvim jasno, a to je \u010dinjenica da dijeta koja se temelji na biljkama ima velike koristi za na\u0161e zdravlje i utje\u010de na na\u0161u biologiju na vrlo pozitivan na\u010din, dok mesna hrana i konzumacija \u017eivotinjskih proizvoda \u010dini upravo suprotno. To i nije stvar rasprave, umjesto toga trebamo se pitati \u200b\u200b\u0161to \u010diniti na ovom na\u0161em planetu i kako postupamo sa \u017eivotinjama. Mu\u010dimo ih i to je ne\u0161to stra\u0161no. Kad konzumiramo meso, to je vrlo okrutno i vrlo je lo\u0161e za cijeli na\u0161 planet. Svi znakovi upu\u0107uju na \u010dinjenicu da to uop\u0107e nije prirodno.<\/p>\n

Mi vam predla\u017eemo da se pridr\u017eavate ovakve prehrane:<\/p>\n

Doru\u010dak: raznoliko sezonsko po mogu\u0107nosti organsko vo\u0107e, sjemenke(suncokret(ne pr\u017een niti slan) ili lan(ne samljeveni)\u00a0 ili integralni sezam ili chia ili bundevine sjemenke…) ili \u0161aku ora\u0161astih plodova(badem ili\u00a0 orah ili lje\u0161njak ili indijski orah poku\u0161at na\u0107i u ljusci), 5-8 \u017elica olju\u0161tene zobi ili je\u010dma koja je odstajala cijelu no\u0107 na fri\u017eideru u \u0161alici vode. Vo\u0107nu salatu mo\u017eete za\u010diniti sa \u017elicom meda ili agavinog sirupa i po \u017eelji malo mljevenog cimeta.Ujutro je dobro procijedite i isperite te zatim pomije\u0161ate s ostalim sastojcima. \u017ditarice se ne kuhaju!<\/p>\n

4-5h nakon doru\u010dka ru\u010dak: raznoliko sezonsko organsko sirovo povr\u0107e sa sjemenkama suncokret(ne pr\u017een niti slan) ili lan(ne samljeveni)\u00a0 ili integralni sezam ili chia ili bundevine sjemenke…)ili \u0161aku ora\u0161astih plodova(badem ili\u00a0 orah ili lje\u0161njak ili indijski orah poku\u0161at na\u0107i u ljusci),kuhanom mahunarkom(grah ili le\u0107a ili slanutak ili gra\u0161ak ili mahune ili bob …) i \u017eitaricom(p\u0161enica ili olju\u0161tena zob ili je\u010dam ili ra\u017e ili heljda ili proso …).Salata se mo\u017ee za\u010diniti sa hladno pre\u0161anim maslinovim uljem,sirovim \u010de\u0161njakom,lukom i za\u010dinima(ru\u017emarin,bosiljak,ljuta parika….)<\/p>\n

Ve\u010dera: raznoliko sezonsko po mogu\u0107nosti organsko vo\u0107e, sjemenke(suncokret(ne pr\u017een niti slan) ili lan(ne samljeveni)\u00a0 ili integralni sezam ili chia ili bundevine sjemenke…) ili \u0161aku ora\u0161astih plodova(badem ili\u00a0 orah ili lje\u0161njak ili indijski orah poku\u0161at na\u0107i u ljusci), 5-8 \u017elica olju\u0161tene zobi ili je\u010dma koja je odstajala cijelu no\u0107 na fri\u017eideru u \u0161alici vode. Vo\u0107nu salatu mo\u017eete za\u010diniti sa \u017elicom meda ili agavinog sirupa i po \u017eelji malo mljevenog cimeta.Ujutro je dobro procijedite i isperite te zatim pomije\u0161ate s ostalim sastojcima. \u017ditarice se ne kuhaju!<\/p>\n

OBAVEZNO :<\/strong> za vrijeme obroka ne piti nikakvu teku\u0107inu tek nakon 1-2h<\/p>\n

[1] https:\/\/ghr.nlm.nih.gov\/condition\/lactose-intolerance<\/p>\n

[2]https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/324225317_Patterns_of_plant_and_animal_protein_intake_are_strongly_associated_with_cardiovascular_mortality_the_Adventist_Health_Study-2_cohort<\/p>\n

[3] https:\/\/www.sciencedaily.com\/releases\/2018\/04\/180403111106.htm<\/p>\n

[4] https:\/\/nchstats.com\/category\/protein\/<\/p>\n

[5] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/21139559<\/p>\n

[6] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/22677895<\/p>\n

[7] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/24722499<\/p>\n

[8] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/23865797<\/p>\n

[9]https:\/\/hwcdn.libsyn.com\/p\/4\/7\/c\/47cbc2420ba85e53\/Proteinaholic_Chapter13.pdf?c_id=10141917&cs_id=10141917&expiration=1582468701&hwt=25db06225a4fef5cf75e80ecadbda808<\/p>\n

[10] https:\/\/www.forksoverknives.com\/7-things-that-happen-when-you-stop-eating-meat\/#gs.xrpe72<\/p>\n

[11] https:\/\/www.forksoverknives.com\/longevity-diet\/#gs.xrpi9s<\/p>\n

[12] https:\/\/nutritionstudies.org\/<\/p>\n

[13] https:\/\/www.amazon.com\/China-Study-Comprehensive-Nutrition-Implications\/dp\/1932100660<\/p>\n

[14] https:\/\/jamanetwork.com\/journals\/jamainternalmedicine\/fullarticle\/2540540<\/p>\n

[15] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC3988204\/<\/p>\n

[16] https:\/\/www.vegansociety.com\/whats-new\/news\/find-out-how-many-vegans-there-are-great-britain<\/p>\n

[17] https:\/\/www.huffingtonpost.co.uk\/entry\/number-of-vegans-in-uk-half-million_uk_573c2557e4b0328a838b92a3?guccounter=1<\/p>\n

[18] https:\/\/www.health.harvard.edu\/staying-healthy\/getting-your-protein-from-plants<\/p>\n

[19] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/26348752<\/p>\n

[20] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC3942738\/pdf\/nutrients-06-00897.pdf<\/p>\n

[21] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/24722499<\/p>\n

[22] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC2671114\/<\/p>\n

[23] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/?term=vang+ann+nutr+metab+2008<\/p>\n

[24] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC3847817\/pdf\/nihms530233.pdf<\/p>\n

[25] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/23865797<\/p>\n

[26] https:\/\/www.hindawi.com\/journals\/arthritis\/2012\/560634\/<\/p>\n

[27] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/23865797<\/p>\n

[28] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/25637150<\/p>\n

[29] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/19766762<\/p>\n

[30] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/24652102<\/p>\n

[31] https:\/\/www.forksoverknives.com\/tmao-a-toxic-substance-formed-when-you-eat-meat-can-make-you-dead-meat\/#gs.xsqr2r<\/p>\n

[32] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/23563705<\/p>\n

[33] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/?term=Diet+rapidly+and+reproducibly+alters+the+human+gut+microbiome<\/p>\n

[34] https:\/\/www.collective-evolution.com\/2017\/07\/05\/were-those-who-roamed-the-earth-before-us-nearly-all-vegetarian\/<\/p>\n

[35] https:\/\/www.collective-evolution.com\/2018\/05\/31\/doctor-explains-how-humans-have-a-strict-vegan-physiology-anatomy\/<\/p>\n

[36] http:\/\/christinawarinner.com\/about-us\/christina-warinner\/<\/p>\n

[37] https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=FNIoKmMq6cs<\/p>\n

[38] https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC4465628\/<\/p>\n

[39] https:\/\/www.nature.com\/articles\/nature21674<\/p>\n

[40] https:\/\/www.huffpost.com\/entry\/caveman-diet-stone-age-humans-meat_n_2031999<\/p>\n

[41] https:\/\/blogs.scientificamerican.com\/guest-blog\/human-ancestors-were-nearly-all-vegetarians\/<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Verfasst von: Arjun Walia, 24. Juli 2019 \u2192 Fakten: Eine k\u00fcrzlich von Forschern aus Kalifornien und Frankreich durchgef\u00fchrte Studie ergab\u2026<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":13145,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[242],"tags":[875,876],"class_list":["post-12823","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-studija-o-veganskoj-prehrani","tag-vaznost-biljne-prehrane"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12823","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12823"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12823\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13145"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12823"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12823"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/detoksikacija-organizma.com\/de\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12823"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}