Uncategorized

Dobri odnosi

Postoji više načina da poboljšate komunikaciju s najdražima, ali i sa svima drugima, i da shvatite u čemu je tajna trajne radosti jer su dobri međuljudski odnosi preduvjet sretnoga života

Opće je poznato kolika je važnost zdrave komunikacije u obitelji i društvu jer prva potreba koju ima svaki čovjek jest potreba za prihvaćanjem i odobravanjem.
Svi mi želimo biti poštovani među prijateljima, u obitelji i u bilo kojem društvu, da imamo sretne odnose i veze, puno ljubavi i razumijevanja, gdje možemo biti iskreni jedni prema drugima, kod kuće ili s kolegama na poslu. Po psiholozima, 85% sreće i uspjeha koje imamo u životu određeno je kvalitetom naših odnosa s drugima, a to, nažalost, znači da je i 85% naših problema i nezadovoljstava također povezano s drugim ljudima (dio nesreće često je ukorijenjen baš u međuljudskim odnosima).

U poslovnim i osobnim odnosima često, iz sasvim različitih razloga, dolazi do nesporazuma u komunikaciji, bilo da je problem u tome što ljudi ne žele pričati o nekim stvarima ili u tome što ne slušaju pažljivo. Bivše ljubavi, partnerice, kolege, obitelj, djeca… često nam stvaraju nezadovoljstvo, a zategnuti odnosi ne daju nam da se opustimo i zbog toga se ti odnosi narušavaju ili potpuno prekidaju pa se tada postavlja jedno od najčešćih pitanja: tko je kriv?

Najveći izvor naših frustracija i neurotičnih stanja slabi su i narušeni međuljudski odnosi, a posebno smo osjetljivi na interakciju s drugima i vjerojatno nismo ni svjesni koliko nas loši društveni odnosi koštaju zdravlja. Kristijan Nortrup, stručnjak za holistički način liječenja bolesti, smatra da ljudi koji imaju puno lažnih prijateljstava, teške i nerazjašnjene porodične odnose ili problematične ljubavne veze, češće boluju od blagih do teških kroničnih bolesti, jer svaka svađa ili narušen odnos utječu na naše zdravlje, mogu imati ozbiljne posljedice i isto se tako odražavaju i na zdravlje drugih ljudi. Glavobolja i gastritis možda su nastali iz želje da pridobijete nečiju ljubav, i to je samo razlog više da preuzmete odgovornost, da svaki narušeni odnos raspravite s drugim ljudima i da date sve od sebe da vam odnosi s okruženjem budu što bolji. Morate biti svjesni koje poruke šaljete drugima i prepoznati koje su poruke vama upućene.

Pamet brža od jezika
Kvaliteta komunikacije zavisi i od komunikacijskih vještina i obrazaca koji se uče od roditelja i generacijski se prenose na djecu jer, ako su roditelji u stalnom konfliktu i ne mogu se usuglasiti oko međusobnih razlika, stvara se nezdrava klima obiteljskih odnosa, a djeca nasljeđuju model pogrešne komunikacije. Ključ zdravog odnosa iskrena je i dvosmjerna komunikacija. Psiholozi ističu da, ako želimo da sve naše relacije od komunikacije s nadređenima, obitelji, prijateljima, partnerom budu konstruktivne, neophodno je da analiziramo način na koji komuniciramo. Ako imate poteškoća s drugim ljudima, prvo ustanovite je li problem u vama i vašim osjećajima ili u samom odnosu s nekim.

Oslobodite se ideje da drugi moraju shvatiti da su se ogriješili o vas, probajte im prići s empatijom i ne krivite druge za svoje neuspjehe. Preosjetljive osobe ili „ranjivi“ egocentrici imaju problema s izražavanjem emocija u odnosu na standarde komunikacije: u stalnom su „gardu“, spremni na reakciju u slučaju napada, u grču su i nesigurni i uvijek precjenjuju nepravednost ponašanja druge osobe i zapažaju je kao nezainteresiranu, ravnodušnu ili sebičnu, a s druge strane sebe doživljavaju kao usamljenu, napuštenu osobu, bez tuđe pažnje i razumijevanja. Iz navedenih razloga preosjetljiva i povrijeđena osoba povlači se, uvjerena u svoju ispravnost, očekujući da joj se drugi ispriča za svoja nedjela i tada ukida komunikaciju s drugom osobom ili, ako je iz nekog razloga prinuđena da održi komunikaciju, to radi veoma distancirano.

Drugačija interakcija s osobama koje vas okružuju podrazumijeva promjenu dosadašnjih navika, kao i načina na koji reagirate na kritike, što može drastično utjecati na vašu sposobnost da održite zdrave i uspješne veze. Nemojte se sukobljavati u trenucima kada osjećate najveći bijes i ljutnju. Sačekajte da se smirite, umjesto emotivnih kritika, fokusirajte se na činjenice i iznesite ih mirno, onako kako ih vi vidite. Pokušajte svaki razgovor završiti pozitivnim komentarom, s nadom da će se stvari popraviti. Važno je izgladiti zategnute odnose; nije važno tko je kriv, već koliko vam ta osoba znači.

Ključ dobrih odnosa
Problemi su dio naše svakodnevice, kao i sukobi s drugim ljudima, a na vama je da ih ne ignorirate, već da naučite rješavati konflikte na pravi način. Proces razmišljanja često može narušiti dijalog, jer često brže mislimo nego što pričamo i većina ljudi često nije svjesna stvari koje remete komunikaciju. Konflikti najčešće nastaju kada shvatite da s drugim ljudima ne dijelite ista očekivanja, ako smatrate da drugi trebaju pretpostaviti što mislite i što želite i onda su razočaranja neizbježna. Prema drugima se odnosite s istom ljubaznošću, tolerancijom i poštovanjem kako biste voljeli da se oni ponašaju prema vama i oni će početi slijediti vaš primjer. Slušajte pažljivije svog sugovornika jer to je ključni faktor zdravog odnosa; prihvatite ljude onakvima kakvi jesu. Podsvjesna potreba svih nas jest osjećaj da smo važni i zato dokažite drugima da ih cijenite, a oni žele biti prihvaćeni bez osude, procjene ili kritike. To je ključ sjajnih međuljudskih odnosa i, kad god se koncentrirate na to da kod članova obitelji, prijatelja i kolega stvarate osjećaj da su važni, vi stvarate preduvjet za zdrave i sretne recipročne odnose s okolinom.

Zlatna pravila dobre komunikacije sastoje se u tome da naglasite što očekujete od druge osobe, a što ne, da u svađi kritizirate ljudsko ponašanje, a ne nečije osobine, da slušate sugovornika bez prekidanja i završavanja rečenice umjesto njega, da izrazite svoje emocije i osjećanja i prihvatite emocije drugih ljudi i da pokažete da vam je stalo do nečijih potreba i osjećanja. Poštujte druge ljude iako ih ne razumijete. Inicirajte bolju komunikaciju i razumijevanje u obitelji jer, kada ukućani nauče mirno i aktivno slušati jedni druge, smanjuju se mogućnosti za svađe, a rastu preduvjeti za zdravu obiteljsku klimu.

Kako da brak procvjeta
Temelj stabilnosti braka i obitelji predstavlja komunikacija, a njena kvaliteta ovisi o spremnosti partnera da preuzmu brigu za njegovanje odnosa, razumijevanje, podršku, empatiju i uvažavanje tuđih potreba. Najbitniji je razgovor, a sve ostalo je prolazno, osobito kada strasti splasnu, a djeca odu od kuće. Kod većine žena razvijenije su komunikacijske vještine, brižnost i suosjećajnost za potrebe drugih i spremnost za preuzimanje odgovornosti za obiteljske odnose, više nego kod muškaraca.

Suština je zdrave komunikacije u braku u otvorenom razgovoru o izazovima i željama, bez tajni i prešutkivanja; nemojte se zatvarati u sebe i „gutati“ ljutnju i nezadovoljstvo jer zid šutnje, potisnuti konflikti ili niz neiskrenih razgovora mogu biti pogubni za vaš budući odnos, a uzdržavanje od komentara kako ne biste nekoga uvrijedili (guranje problema pod tepih) ili druga krajnost (pričati ne birajući riječi) nisu rješenje.

Psiholozi tvrde da je od ključnog značenja pronaći ravnotežu, ali na način kojim nećete vrijeđati drugu stranu. Razgovarajte jer, koliko god da ste bliski, partner vam ne može čitati misli, koliko god da imate obveza, zauzeti ste, strpljivo saslušajte i pokažite poštovanje i, kada imate problem, o njemu razgovarajte prvo sa svojim partnerom, a ne s prijateljicom jer obiteljski problemi trebaju ostati uvijek u krugu najbližih. Naučite prihvaćati i drugo rješenje jer ne možete uvijek biti u pravu, a kompromis u mnogim situacijama može ojačati vaš odnos i učiniti ga kvalitetnijim. Žustru raspravu nećete riješiti nadvikivanjem i uvredama; ako prvi spustite ton, i druga će strana reagirati na isti način i problem ćete lakše raspraviti i riješiti. Budite iskreni prema sebi i preispitajte svoja očekivanja. Nemojte opterećivati, prigovarati, već ponudite odgovor, naučite reći – oprosti, jer priznanje vlastitih grešaka nije znak slabosti, već znak zrelosti.

Kako sačuvati sebe
Dobro psihičko zdravlje prvi je uvjet za kvalitetu života, koju svi priželjkujemo. Rane će uvijek zacijeljeti, ali ne i istrošeni živci, pa mislite o tome. U ovim turbulentnim vremenima najveći je izazov za čovjeka kako sačuvati mentalno zdravlje, odnosno „živce“. Mentalno zdravlje predstavlja ravnotežu u svim aspektima života – psihičkom, mentalnom, emocionalnom i duhovnom, izvor je iz koga vučemo naša svakodnevna zadovoljstva i razloge življenja – to je sposobnost da uživamo u životu i da se nosimo s problemima na koje svakodnevno nailazimo. Naše psihičko zdravlje određuje koliko ćemo biti zadovoljni životom, koliko ćemo u njemu uživati, ali i koliko ćemo dugo živjeti, jer ono je usko povezano s našim fizičkim zdravljem i predstavlja osnovu za pozitivan odnos prema sebi, profesiji koju biramo, prijateljima i ljubavnim odnosima u koje se upuštamo. Ono ponekad ne dolazi samo od sebe, već se za njega treba izboriti.

Svakodnevni život pred nas postavlja niz problema s kojima se sve teže nosimo te kroz duže vrijeme, kao rezultat izloženosti dugotrajnom nezadovoljstvu, psihički mehanizmi obrane slabe, dolazi do promjena u raspoloženju i počinjemo se ponašati i osjećati drugačije, svjesno ili nesvjesno upadamo u labirint naših strahova, iskustava i doživljaja, sadašnjih i prijašnjih, nismo zadovoljni svojim izborima, imamo utisak da smo podbacili i to nas čini neefikasnima da djelujemo u pravo vrijeme i na pravom mjestu, a kada negativna osjećanja duže traju, ona nam paraliziraju volju i sprječavaju nas da živimo sretno. Tada dolazi do ozbiljnog poremećaja ravnoteže duha. Teške životne situacije, neugodni događaji koji ostavljaju duboke tragove i neprestana preopterećenja mogu oslabiti duševno zdravlje i dovesti do psihičkih kriza i bolesti, a raskorak između želja i mogućnosti lako nas može uvesti u mračni ambis depresije, neugodni osjećaj tjeskobe i začaran krug nezadovoljstva. Sve manje se zabavljamo i uživamo jer stalno strahujemo da će se dogoditi nešto loše, a danonoćno opterećivanje brigama i zamišljanje negativnih scenarija tjera ljude u probleme i bolest.

Mjerilo zdravlja
Dobro psihičko zdravlje podrazumijeva više pozitivnih osobina: osjećaj smisla i svrhe, zadovoljstvo samim sobom (zdrav stav prema sebi), želju za životom, ravnotežu između posla i zabave, odmora i aktivnosti, sposobnost uživanja i osjećaj da smo ostvarili sebe i da smo povezani sa drugima, a najbolje je mjerilo psihičkog i emocionalnog zdravlja način na koji se nosimo s životnim nedaćama i stresom, svakodnevnim obvezama, kao i sposobnost oporavljanja od nesreće. Psihički zdravi i zadovoljni ljudi imaju sposobnost da nakon životnih padova ustanu i krenu dalje, u stanju su nositi se sa životnim razočaranjima, imaju razvijene ili usvojene načine suosjećanja s kriznim situacijama i zadržavaju pozitivan pogled na život, ostaju fokusirani, razumni i fleksibilni i u teškim i u dobrim vremenima. Zadovoljni su, nasmijani, puni pozitivne energije, imaju volju za životom i visoko samopouzdanje, osjećaju se dobro u „svojoj koži“, sami donose odluke, znaju se opuštati i zabaviti, ali i uhvatiti u koštac s problemima i u svemu što rade pronalaze smisao.

Ključ emocionalnog zdravlja u dobroj je prilagodljivosti novim situacijama i u emocionalnoj stabilnosti, u sposobnosti upravljanja vlastitim emocijama. Stručnjaci savjetuju kako da mentalno zdravlje održite stabilnim: izgradite samopouzdanje, prihvatite samoga sebe, fokusirajte se na pozitivne stvari u životu, odvojite vrijeme za porodicu i prijatelje, hranite se zdravo i budite aktivni. Ako želimo sačuvati i poboljšati naš unutarnji mir, moramo naučiti biti pozitivni prema negativnim mislima, kontrolirati osjećaje ljutnje, tuge, bijesa, strepnje, straha, sreće…, važno je da budemo svjesni negativnih osjećaja, ali da sve vrijeme imamo na umu da je to prolazno i da mislimo pozitivno.

Ako svoje želje pretvarate u zahtjeve, to je ključni način da sebe učinite emocionalno nezdravim. Ne smijete biti robovi hirova, želja i zahtjeva jer to stvara negativne tenzije. Mentalno zdravlje utječe na tjelesno i, to što danas brinemo ili patimo, može imati dalekosežne posljedice po nas. Davno je Platon govorio da liječnici najviše griješe kada pokušavaju izliječiti tijelo, a da pri tome ne liječe duh. Što više čuvamo „živce“, to će nas i tijelo služiti bolje i dulje. Bolovi u vratu ili leđima, glavobolja, visok krvni tlak, kratak dah, osjećaj velikog umora, poremećaj sna, problemi s pamćenjem, bol u grudima, promijenjen apetit, proljev, seksualni problemi, bolovi u želucu, gastritis, problemi sa štitnjačom, astma – neki su od tjelesnih simptoma koji ukazuju da nas opsjedaju strahovi, brige i stresovi i da je naše psihičko zdravlje izbačeno iz ravnoteže, a loše emocionalno zdravlje slabi imunološki sustav i čini nas osjetljivijima na prehlade i druge infekcije. Zloupotreba alkohola, duhana, kave, droge ugrožava naše emocionalno zdravlje.

Važna je ravnoteža
Za psihičku ravnotežu vrlo su važni životna radost, umjerenost, kao i ravnoteža između opterećenja u svakodnevici i perioda za opuštanje. Stres se mora držati pod kontrolom. Nezdrava stanja koja mogu narušiti naš unutarnji mir jesu kronična iscrpljenost, nagomilana ljutnja, osjećaj krivice, bijesa, mržnje i manjak socijalne interakcije. Stres ne smije kulminirati jer može dovesti do depresije, kronično lošeg raspoloženja, tuge i neuroze, i zato se potrudite dnevne obveze i zadovoljstva dovesti u ravnotežu. Pod psihičkom ravnotežom podrazumijeva se otpornost, odnosno sposobnost da primite udarce i izdržite traume i stresove.

Ograničite nezdrave mentalne navike, poput zabrinutosti i negativnih razmišljanja o sebi, jer one crpe energiju i okidač su za strahove i depresiju. I u teškim trenucima trudite se zadržati pozitivan stav jer će to dovesti do bolje psihološke ravnoteže, a problemi koji su se nekad činili nerješivim sada će izgledati manji i nevažni. Od loših se navika treba distancirati prije nego što bude prekasno, treba misli prebaciti na nešto drugo, što ne izaziva napetost, pojačati relaksaciju i vrijeme za ono u čemu uživate.

Stručnjaci kažu da ćemo kvalitetu mentalnoga zdravlja poboljšati ako imamo podršku i dobru komunikaciju s obitelji i prijateljima, ali ako u svojoj okolini imate ljude koji na bilo koji način negativno i stresno djeluju na vas, trebate ih udaljiti od sebe ili se vi izvucite (izolirajte se) od te negativne okoline. Lažna prijateljica, bezobrazan bivši partner, nezgodan šef, „dobronamjerna“ rodbina ili „brižne“ kolege… oko nas su svakog dana i trebalo bi ih izbaciti iz života jer nam oni mogu ozbiljno narušiti i ugroziti duševni mir. Negativni utjecaj na psihu ima teška veza, puna stresa, kao i česta kritika i svađe.
Po istraživanju britanskih stručnjaka, provedenom 2003. godine, čak i samci imaju bolje psihičko zdravlje od ljudi koji su u lošim vezama. Istraživači su proučavali 2127 muškaraca i 2303 žene i otkrili da žene koje su prošle kroz nekoliko prekida imaju lošije psihičko zdravlje od onih žena koje su bile same cijeli život.

Bez mržnje i kajanja
Kada gajite mržnju i kajanje, u sebi stvarate emocionalni teret koji pritišće srce i dušu. Kajanje se može pretvoriti u osjećaj koji proganja, stvara kronični stres i stalni osjećaj krivice, koji šteti umu i tijelu i zato oprostite sebi i nastavite dalje. Većina ljudi lakše prašta drugima nego sebi.
Mržnja je negativna emocija, koja nas čini ljutima, razdražljivima, starima, umornima, a praštanje je lijek za nju. Opraštanje blagotvorno djeluje na psihu jer dugotrajno otklanja osjećaj straha, tjeskobe, ogorčenosti i pruža priliku za novi početak. Zato zatvorite neka poglavlja svog života i idite dalje, nemojte biti zavidni niti se uspoređivati s drugima kojima je navodno bolje nego vama.

Ne osamljujte se
Napravite plan za svaki dan, fokusirajte se na osmišljene aktivnosti i izgradnju zdravih odnosa s drugim ljudima. Neke osobe najviše muči to što nemaju plan za određeni dan i mozak im ima prostora za prazan hod, pa misli počinju letjeti u pogrešnom smjeru. Neki ljudi se osjećaju otuđeno i preopterećeno svojim problemima. Za psihičko zdravlje vrlo je važna mreža podrške – bitno je imati ljude od povjerenja, kojima se možete obratiti za ohrabrenje, jer lijepa riječ poboljšava emocionalno stanje. Ne osamljujte se, ne morate uvijek biti jaki i sami se boriti, prijatelji su važni, posebno u teškim vremenima. Njegujte svoja prijateljstva, provodite što više vremena u prirodi ili izaberite neku aktivnost koja će vas „prodrmati“. Naučite nešto novo, nađite novi hobi, jer zadovoljstvo, prijateljstvo ili prilika za promjenu posla pojačat će samopouzdanje.

Budite društveno aktivni, provodite dosta vremena s prijateljima, volontirajte, putujte, mozak će ostati aktivan i zdrav. Predahnite malo od briga, ne dozvolite da se izgubi nada u bolje sutra, jer brige i problemi će proći, ali istrošeni živci ne mogu se obnoviti. Skupljajte samo pozitivne emocionalne trenutke, prisjetite se vremena kada ste osjetili zadovoljstvo, sigurnost i druge pozitivne emocije. Ako prolazite kroz težak period života, pojednostavite stvari gdje možete, budite optimisti, koncentrirajte se na rješenje, a ne na problem.
Petar Radaković, dr.med.

Što znači oprostiti?

Što kaže Biblija:

Oprostiti prijestupniku znači prestati osjećati srdžbu prema njemu. Grčka riječ prevedena s “oprostiti” doslovno znači “pustiti, zaboraviti, osloboditi”, kao kad se nekoga oslobodi duga. Isus je tu misao koristio kad je svoje sljedbenike učio da se mole: “Oprosti nam grijehe naše, jer i mi opraštamo svakom dužniku svojem!” (Luka 11:4). I u svojoj usporedbi o nemilosrdnom robu Isus je opraštanje usporedio s poništavanjem duga (Matej 18:23-35).

Nekome smo oprostili ako više nismo ogorčeni na njega i ako ga ni na koji način ne pokušavamo navesti da plati za bol ili gubitak koji smo doživjeli. Biblija uči da je nesebična ljubav temelj pravog opraštanja jer ljubav “ne pamti zlo” (1. Korinćanima 13:4, 5).

Oprostiti ne znači…

Tolerirati prijestup. Biblija osuđuje one koji tvrde da su loši postupci bezazleni ili prihvatljivi (Izaija 5:20).
Pretvarati se da se prijestup nikad nije dogodio. Bog je kralju Davidu oprostio ozbiljne grijehe, ali nije ga zaštitio od posljedica njegovih postupaka. Čak je dao da se Davidovi grijesi zapišu, tako da za njih znamo i mi danas (2. Samuelova 12:9-13).
Dopuštati nekome da nas iskorištava. Naprimjer, zamislite da nekome posudite novac, ali on ga uludo potroši i ne može vam ga vratiti kako je obećao. Jako mu je žao i ispriča vam se. Možda mu odlučite oprostiti tako da prema njemu ne gajite gnjev, ne ponavljate stalno što se dogodilo i možda mu čak oprostite dug. No možda odlučite i da mu nikad više nećete posuđivati novac (Psalam 37:21; Mudre izreke 14:15; 22:3; Galaćanima 6:7).
Prijeći preko prijestupa bez opravdanog temelja. Bog ne oprašta onima koji svjesno i zlonamjerno griješe te ne žele priznati svoje greške, promijeniti svoj način postupanja niti se ispričati onome koga su povrijedili (Mudre izreke 28:13; Djela apostolska 26:20; Hebrejima 10:26). Osobe koje se ne kaju za svoje grijehe postaju Božji neprijatelji, a Bog od nas ne traži da oprostimo onima kojima on nije oprostio (Psalam 139:21, 22).
A što ako ste žrtva okrutnog postupanja i ako se osoba koja vas je povrijedila ne želi ispričati, pa čak ni priznati što je učinila? Biblija savjetuje: “Odbaci gnjev i ostavi srdžbu” (Psalam 37:8). Iako se od vas ne traži da tolerirate prijestup, možete se potruditi odagnati gnjev. Uzdajte se u to da će ta osoba morati odgovarati za svoje postupke pred Bogom (Hebrejima 10:30, 31). Može vas utješiti i spoznaja da će se Bog pobrinuti da uskoro više ne osjećamo snažnu bol koja nas danas opterećuje (Izaija 65:17;Otkrivenje 21:4).

Izgladiti svaku tobožnju uvredu. Ponekad možda moramo priznati da zapravo nemamo razloga nešto shvatiti kao uvredu, pa u takvim situacijama nema ni potrebe za opraštanjem. Biblija kaže: “Nemoj se brzo vrijeđati, jer uvredljivost počiva u grudima bezumnih” (Propovjednik 7:9).

Da biste lakše oprostili…

Sjetite se što opraštanje uključuje. Ako opraštate, to ne znači da tolerirate neispravno postupanje ili da se pravite kao da nikad nije došlo do prijestupa. To jednostavno znači krenuti dalje.
Imajte na umu koliko je opraštanje korisno. Ako se oslobodite ljutnje i ogorčenosti, bit ćete smireniji i sretniji, a to će svakako doprinijeti boljem zdravlju (Mudre izreke 14:30; Matej 5:9). Što je još važnije, ako oprostimo drugima, i Bog će nama oprostiti naše grijehe (Matej 6:14, 15).
Pokažite razumijevanje. Svi smo nesavršeni (Jakov 3:2). Kao što volimo kad drugi oproste nama, tako bismo i mi trebali opraštati drugima (Matej 7:12).
Budite razumni. Kad imamo manji razlog za pritužbu na nekoga, možemo primijeniti biblijski savjet: “Podnosite jedni druge” (Kološanima 3:13).
Nemojte čekati. Nemojte dopustiti da gnjev raste u vama. Trudite se oprostiti što prije (Efežanima 4:26, 27).
Molitva. Molitva je najsnažnije oružje kojim nam Stvoritelj daje snagu da oprostimo.
Ne samo da se mržnja, ljutnja, osveta neutralizira nego se iz temelja mijenjaju naši osjećaji ,a time i odnos prema onome koji nam je nanio nepravdu.
Molitva treba biti svojim riječima(mislima), konkretna, jasna, uporna,redovita bez nepotrebnih nabrajanja, objašnjavanja Bogu(jer On već unaprijed zna što nam treba)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *