Piše: Arjun Walia, 24. srpnja 2019.

→ Činjenice: Nedavna studija koju su proveli istraživači iz Kalifornije i Francuske otkrila je da su mesne bjelančevine povezane s izrazito povećanim rizikom od srčanih bolesti, dok su bjelančevine iz orašastih plodova i sjemenaka zapravo korisne za ljudsko srce.

→ Razmislimo: Postoji više studija koja povezuju konzumaciju životinjskih proizvoda s nekoliko bolesti, a biljnu hranu s prevencijom i oporavkom od istih. Sugerira li ovo da naša biologija nije stvorena za uporabu životinjskih proizvoda?   Treba li čovjek jesti meso i konzumirati životinjske proizvode?

Pogledamo li pobliže, možda ćemo se iznenaditi. Uzmimo, primjerice, mlijeko. Većina ljudi na našem planetu netolerantna je na laktozu. U nekim dijelovima svijeta netolerancija na laktozu iznosi 90 do 100 posto[1]. Ljudi su jedina vrsta koja pije mlijeko nakon što se odviknu i jedina vrsta koja pije mlijeko druge životinje. Jesmo li zavedeni velikim prehrambenim marketingom? Zašto se globalne nutricionističke preporuke sve više okreću k biljnoj prehrani? To je zato što se stvari očito mijenjaju. Razlog zašto mi je teško vjerovati da ljudi trebaju konzumirati meso i životinjske proizvode, je taj što postoji toliko puno znanosti koja to opovrgava. Uporaba svih vrsta mesa povezana je s raznim bolestima. Neke najnovije informacije koje se pojavljuju na ovom području, analiziraju bjelančevine iz mesa i bjelančevine iz biljnih izvora te sugeriraju da su biljne bjelančevine puno zdravije.

Nedavna studija koju su proveli istraživači iz Kalifornije i Francuske otkrila je da su mesne bjelančevine povezane s izrazito povećanim rizikom od srčanih bolesti, dok su bjelančevine iz orašastih plodova i sjemenaka zapravo korisne za ljudsko srce. Studija je naslovljena[2]: “Obrasci unosa biljnih i životinjskih bjelančevina izrazito su povezani sa srčanožilnom smrtnošću: Zdravstvena studija – skupina 2”. Bio je to zajednički projekt između istraživača s Katedre za javno zdravstvo sa sveučilišta Loma Linda u Kaliforniji te AgroParisTech i Nacionalnog instituta za agronomske studije u Parizu, Francuska. Rezultati su objavljeni u časopisu International Journal of Epidemiology. Istraživači su otkrili da ljudi koji su jeli velike količine mesnih bjelančevina, što je svakodnevna navika za mnoge ljude, spadaju u ljudsku populaciju koja će doživjeti porast srčanožilnih bolesti (SŽB) od 60 posto, dok su ljudi koji su konzumirali velike količine bjelančevina iz orašastih plodova i sjemenaka zapravo imali 40-postotnu smanjenost SŽB-a. Za ovu studiju analizirano je 81000 osoba. Prema izvješću[3] Garyja Frasera, MB, ChB, doktora sa Sveučilišta Loma Linda, i Françoisa Mariottija, doktora znanosti iz AgroParisTech i Nacionalnog instituta za agronomske studije, koji su bili glavni istraživači-suradnici:  “Prehrambene masti dio su priče o utjecaju na rizik od srčanožilnih bolesti, a bjelančevine također mogu imati važnu ulogu i u velikoj mjeri neovisno utjecati na taj rizik, što je dosad bilo neprimijećeno.”

Autori su naglasili kako oni, kao i njihovi kolege, već dugo naslućuju da bjelančevine iz orašastih plodova i sjemenki u prehrani štite od bolesti srca i krvnih žila, dok one iz mesa, povećavaju rizik za te bolesti. Fraser je rekao da studija ostavlja i druge dvojbe otvorene za buduće analize, poput određenih aminokiselina u mesnim bjelančevinama koje pridonose SŽB-u. Uz to imamo i dvojbu utječu li bjelančevine iz određenih izvora na čimbenike srčanog rizika, kao što su lipidi u krvi, krvni tlak i prekomjerna tjelesna masa, koji su povezani sa SŽB-om. Iako je uporaba premale količine bjelančevina štetna za organizam, pretjerana konzumacija također donosi rizike.

U Sjedinjenim Državama prosječni svejed rabi više od 1,5 puta[4] iznad optimalne količine bjelančevina, a najveći dio tih bjelančevina potječe iz životinjskih izvora. To je loša vijest jer se višak bjelančevina često pohranjuje kao masnoća. Ove pohranjene životinjske bjelančevine doprinose debljini[5], srčanim bolestima[6], dijabetesu[7], upalama[8] i raku[9]. Studija zaključuje: “Povezanost između faktora ‘meso’ i ‘orašasti plodovi i sjemenke’ kao izvori bjelančevina  i srčanožilnih ishoda bila je snažna i nije ih bilo moguće pripisati drugim povezanim hranjivim tvarima za koje se smatra da su važne za zdravlje srčanožilnog sustava. Može se zagovarati zdrava dijeta koja se temelji na podrijetlu bjelančevina, preferirajući nizak udio bjelančevina iz mesa i veći unos biljnih bjelančevina iz orašastih plodova i sjemenaka.” S druge strane, bjelančevine koji se nalazi u cjelovitoj biljnoj prehrani(voće,povrće,orašasti plodovi,sjemneke,cjelovite žitarice,mahunarke) povezan je s prevencijom bolesti. Dr. Michelle McMacken kaže[10]: “Bjelančevine koje se nalaze u cjelovitoj biljnoj hrani štite nas od mnogih kroničnih bolesti. Nema potrebe opterećivati se unosom bjelančevina ili rabiti proteinske dodatke jelima na bazi biljaka; ako zadovoljavate svoje dnevne potrebe za kalorijama, dobit ćete obilje bjelančevina. Ljudi koji su najdugovječniji, oni koji žive u takozvanim “plavim zonama[1]”, dobivaju oko 10% svojih kalorija iz bjelančevina, u usporedbi s američkim prosjekom od nekih 15 do 20%.”

Mnoge su studije pokazale razliku između životinjskih i biljnih bjelančevina. 

Drugi sjajan primjer dolazi od Colina Campbella[12], profesora prehrambene biokemije na Sveučilištu Cornell, čiji su pokusi na laboratorijskim štakorima pokazali da je rast stanica karcinoma moguće potaknuti ili spriječiti jednostavno promjenom količine životinjskih bjelančevina uključenih u njihovu prehranu. Ovo je bilo golemo otkriće koje je utjecalo na prehranu milijuna ljudi. Njegovi rezultati pokazali su se ponovljivima, iz onoga što je poznato kao “Kineska studija”[13]. Studija[14] iz 2016. godine koju su vodili istraživači Medicinskog fakulteta Harvard i Opće bolnice Massachusetts obuvatila je više od 130000 ljudi tijekom 36 godina: proučavali su povezanost bolesti, načina života, prehrane i stope smrtnosti. Otkrili su da zamjena između 15 i 19 grama životinjskih bjelančevina (ekvivalentno jednoj kobasici) mahunarkama, orašastim plodovima i drugim biljnim bjelančevinama, značajno smanjuje rizik od prerane smrti. Zamjena jaja biljnim bjelančevinama također dovodi do smanjene smrtnosti od 19 posto. Istraživači su otkrili da je 10 posto veći unos mesa povezan s dva posto višom stopom smrtnosti i osam posto većom šansom od srčanožilne smrti. “Uz obilje znanstvenih dokaza koje imamo o mnogim najčešćim smrtonosnim bolestima, otkrio sam da je industrija mesa, jaja i mliječnih proizvoda prikrivala te dokaze, financirajući studije koje negiraju te dokaze i potiskuju odgovornost te industrije u gotovo neprimjetni, sporedni tisak. Jedna od unajmljenih kompanija koja se plaćala za provedbu ovih studija je Exponent, INC. – to je kompanija čije je istraživanje duhanska industrija koristila da porekne povezanost pasivnog pušenja i raka. Više od 50 godina Exponent je proizvodio studije koje osporavaju zdravstvene rizike svega, od azbesta, arsena i žive, do životinjske hrane.” –

James Brett Wilks, umirovljeni engleski profesionalni MMA-borac, producent i protagonist dokumentarca “The game changers” “Formula koja divno djeluje na ljude koji prodaju nezdravu hranu, divno djeluje i na ljude koji prodaju lijekove za liječenje bolesti koje uzrokuje loša hrana, a lijepo djeluje i za medije, što nam može svakodnevno pružiti novu priču o prehrani. No, unatoč zabludama i zabunama u našim medijima, postoji golem globalni konsenzus o osnovama zdrave prehrane i to je dijeta koja se svaki put … U svakoj populaciji, u svim vrstama istraživanja: baš svaki put prevladava biljna hrana.” – dr. David Katz, osnivač Istraživačkog centra za prevenciju Sveučilišta Yale (dokumentarni film The Game Changers)

BUDITE MLADI

Studija[15] iz 2015. godine objavljena u časopisu Cell Metabolism, tek je jedna od mnogih koja to potvrđuje: “Miševi i ljudi s nedostatkom hormonskog receptora rasta / IGF-1 pokazuju značajno manje bolesti povezanih sa starošću. Budući da ograničenost unosa bjelančevina smanjuje aktivnost GHR-IGF-1, ispitali smo povezanost između unosa bjelančevina i smrtnosti. Ispitanici (n = 6.381) u dobi od 50 do 65 godina koji su prijavili visok unos bjelančevina imali su 75% porast ukupne smrtnosti i četverostruko povećanu smrtnost od raka i dijabetesa tijekom razdoblja od 18 godina. Te su veze bile ukinute ili oslabljene ako su biljke bile izvori bjelančevina.” Povećani hormon IGF-1, koji također opada tijekom posta, povezan je s brojnim bolestima. Opet i ovdje: bjelančevine ga povećavaju, ali kako gore navedena studija navodi, “ova se povezanost izgubila ili je oslabila ako je izvor bjelančevina bio na biljnoj osnovi.” Ovaj trend, kako popularnost biljne prerane raste, sve više zanima znanstvenike. Najmanje 542.000 ljudi[16] u Britaniji sada slijedi vegansku prehranu – u usporedbi sa 150.000 u 2006. – a još 521.000 vegetarijanaca nada se da će smanjiti unos životinjskih proizvoda. Očito je da je veganstvo postalo jedan od najbrže rastućih načina života[17]. “Kad je riječ o unosu bjelančevina u Vašoj prehrani, meso nije jedina opcija. Sve je više dokaza da je smanjena uporaba mesa i povećan unos biljnih bjelančevina zdraviji put. Dijeta s bilo kojom vrstom mesa povećava rizik od srčanih bolesti i raka u usporedbi s vegetarijanskom prehranom.” (Dr. Deepak Bhatt, profesor Medicinskog fakulteta s Harvarda i glavni urednik Harvard Heart Lettera)[18] Samo u Americi oko 40% populacije ima predijabetes[19]. To znači milijune ljudi. Višestruka istraživanja[20] pokazalo je da crveno i prerađeno meso (koje je nedavno SZO povezala s rakom), kao i životinjske bjelančevine općenito, povećavaju rizik od dijabetesa tipa 2[21]. Kod populacije svejeda rizik od dijabetesa udvostručen je u usporedbi s veganima[22].

KONZUMACIJA MESA JEDNOM TJEDNO ILI VIŠE POVEČAVA RIZIK OD DIJABETESA ZA 74%

Druga studija otkrila je da uporaba mesa jednom tjedno ili više tijekom razdoblja od 17 godina povećava rizik od dijabetesa za nevjerojatnih 74%[23]! Provedena je naknadna studija i utvrđeno je da je povećan unos crvenog mesa za više od samo pola obroka dnevno, usko povezan s gotovo 50% povećanim rizikom od dijabetesa[24] tijekom četiri godine. Uporaba mesa posebice povećava šanse za veću razinu upale u Vašem tijelu[25], što može dovesti do niza kratkoročnih i dugoročnih zdravstvenih posljedica. Kronična upala povezana je[26], između ostalih problema, s aterosklerozom, srčanim udarom, moždanim udarom, dijabetesom i autoimunim bolestima. S druge strane, dijeta na bazi biljaka prirodno je protuupalna[27]. To je zato što u njoj ima manje ‘upalnih okidača’ (nasuprot zasićenim masnoćama, endotoksinima i drugim toksinima koji se oslobađaju iz bakterija koje se nalaze u životinjskoj hrani). Mnoge su studije pokazale da oni koji prelaze na biljnu prehranu mogu dramatično sniziti razinu C-reaktivne bjelančevine[28] (CRP), ta je bjelančevina pokazatelj upale u tijelu.

Drugi veliki faktor rizika za srčane probleme je visoki kolesterol u krvi. Zasićene masnoće koje se uglavnom nalaze u mesu, siru, peradi i raznim drugim životinjskim proizvodima dramatično utječu na razinu kolesterola u krvi. No, kada se ljudi prebace na biljnu dijetu, kolesterol u krvi značajno opada[29], kao što je pokazalo nekoliko studija. Studije su potvrdile da biljna hrana pomaže oblikovanju zdrava crijevnog mikrobioma. To je samo još jedan razlog (uz mnoge druge) zašto znanstvenici i zdravstveni radnici postaju veliki zagovornici prehrane na biljnoj osnovi. Vlakna koja se nalaze u biljnoj hrani potiču razvoj dobrih bakterija koje su potrebne u našim crijevima. Mliječni proizvodi, jaja i meso, s druge strane, potiču rast bakterija koje uzrokuju bolest[30]. “Značajne studije pokazale su da kad svejedi jedu holin ili karnitin (koji se nalazi u mesu, peradi, plodovima mora, jajima i mliječnim proizvodima), bakterije iz crijeva stvaraju tvar koju naša jetra pretvara u toksični proizvod zvan TMAO[31]. TMAO pogoršava kolesterolne plakove u našim krvnim žilama i tako eskalira rizik od srčanog i moždanog udara. Zanimljivo je da se kod ljudi koji jedu biljnu prehranu, pojavljuje malo ili ništa[32] TMAO nakon što pojedu obrok koji sadrži meso, jer imaju potpuno drugačiji mikrobiom u crijevima. Potrebno je samo nekoliko dana[33] da se naši bakterijski obrasci u crijevima promijene – prednosti biljne prehrane počinju brzo!” (Michelle McMacken, dr.med.) 

ANATOMIJA BILJOJEDA

Dakle, zašto jedemo meso? Opet se pitam: zbog čega vjerujemo da trebamo jesti meso? Mnogi se vole pozivati ​​na ljude koji su nekad davno lutali Zemljom, poput neandertalaca. Ti su argumenti vrlo slabi, jer nikad ne priznaju neandertalske skupine koje su u potpunosti bile veganske i kojima životinjske bjelančevine zapravo i nisu bile važne[34]. Te skupine možda čak nisu ni povezane s nama, ali to je zasebna tema. Dokazi su sve veći. Čini se da je sasvim jasno da naša tijela pate od mesne hrane i imaju koristi od cjelovite, biljne prehrane. Zbog toga sam tako zbunjen. “Kad pogledate kako su zapravo građeni naši probavni organi, imamo anatomiju i fiziologiju strogog biljojeda. U našem probavnom sustavu ili u fiziologiji nemamo prilagodbe za prehranu životinjskim mesom. Zato to meso ne možemo konzumirati bez pomoći tehnologije. Ali kad pogledate strukturu čeljusti, njenu mehaniku, naš jednjak, želudac i duljinu crijeva, jasno je da imamo anatomiju predanog biljojeda.” Ovaj citat dolazi od dr. Miltona Millsa, liječnika interne medicine koji u videu povezanom[35] u ovom članku objašnjava da ljudska bića zapravo nisu stvorena za probavu mesa, ili u najmanju ruku imaju mogućnost izbora. Sve više istraživanja upućuje na prednosti unosa biljne prehrane.

 

Još informacija Nedavni napredak tehnologije i znanosti otkrio je da razna nalazišta drevnih ljudi obiluju mikroskopskim fosilima biljne hrane, što ukazuje na vegansku prehranu. Nadalje, analiza zuba, kostiju, DNK i prastarih ljudskih fekalija pokazala je značajne dokaze da su mnogi od ovih ljudi jeli uglavnom biljke. Jedan od takvih stručnjaka je i dr. Christina Warinner[36], koja je stekla doktorat na Sveučilištu Harvard 2010. godine, a postdoktorat na Sveučilištu u Zürichu (2010–2012) i Sveučilištu u Oklahomi (2012–2014). Postala je vodeći profesor- istraživač i docentica antropologije na Sveučilištu u Oklahomi 2014. godine, a trenutno je voditeljica mikrobioloških znanosti na Institutu Max Planck za znanost o ljudskoj povijesti. Njezin je rad doveo do vrlo zanimljivih nalaza i zaključaka: “Ljudi nemaju specijaliziranu genetsku, anatomsku ili fiziološku prilagodbu za konzumaciju mesa. Suprotno tome, imamo mnogo prilagodba za uporabu biljaka.” (dokumentarni film The Game Changers) U svojoj prezentaciji[37] na Međunarodnoj konferenciji o prehrani u medicini 2016. godine, ona dublje ulazi u temu. Iznosi razne točke, istražujući analizu drevnih mikrobioma crijeva i još mnogo toga. Također iznosi činjenicu da su naši probavni organi jasno izgrađeni za probavu biljaka i vlakana koja zahtijevaju dulje vrijeme obrade, a ne za meso. Oni su mnogo dulji nego kod životinja koje jedu meso, a presudna je točka činjenica da u našem probavnom sustavu ne postoje prilagodbe za uporabu životinjskog mesa. 

Mnoge su činjenice na koje dr. Warinner ukazuje u svom istraživanju, poput toga kako ljudi ne mogu proizvesti vlastiti vitamin C, što je jedan od mnogih čimbenika koji ukazuje na to koliko smo ovisni o biljnoj hrani radi određenih vitamina. Nema ništa bitno unutar mesa što se ne može naći u biljnoj hrani. Neki će možda ukazati na vitamin B12, no B12 ne proizvode životinje. Sve životinje konzumiraju bakterije koje proizvode vitamin B12. Te se bakterije nalaze u tlu i vodi.

Slično je i s bjelančevinama, jer sve one potječu iz biljnih izvora: tako životinje koje ljudi jedu zapravo dobivaju svoje bjelančevine iz biljaka. Prije industrijske poljoprivrede ljudi i životinje dobivali su vitamin B12 iz tragova nečistoće koja se nalazila na biljnoj hrani, ili pitkom vodom iz slatkovodnih jezera, rijeka i potoka. Kao posljedica pesticida kojima su zagađene naše vode, prisiljavajući nas između ostalog da kloriramo vodu, bakterije koje su izvorno u vodi i proizvode vitamin B12 uglavnom su uništene. Čak i farmske životinje trebaju uzimati dodatke vitamina B12. I mesojedi i vegetarijanci/vegani obično imaju nisku razinu vitamina B12 – to nema nikakve veze s konzumacijom mesa.

Drugi je čest argument da trebamo jesti meso radi esencijalnih aminokiselina. To je jednostavno neistina, jer postoje brojni biljni izvori iz kojih možemo dobiti sve potrebne aminokiseline. Postupan rast veličine mozga kod ranih ljudi također se pripisuje mesu, no studija pokazuje da “budući da ne postoji vrlo jaka povezanost između konzumacije mesa i postupnog rasta veličine mozga, znanstvenici su potražili druge opcije. A s obzirom na to da je biljna hrana tako važan dio suvremenog čovjeka koji lovi i skuplja hranu, težište je na biljnoj hrani i promjeni prema vrstama biljne prehrane kao glavnom pokretačkom faktoru za rast veličine mozga.” –

Nathaniel J. Dominy, pomoćni profesor poslijediplomskog studija bioloških znanosti, ekologije, ekosustava i društva (EEES) – diplomski studij Charlesa Hansena, profesora antropologije u Dartmouthu. (dokumentarni film The Game Changers) Kod primata: možda mislite da su pseći zubi povezani s mesnom prehranom, no nisu. Ako gorila želi prestrašiti druge mužjake, pokazat će duljinu svojih zastrašujućih očnjaka. S druge strane, mesožderi imaju karakteristične zube, u obliku su kojim jednostavno odgrizu meso i progutaju ga. Usporedite to s ljudskim zubima: imamo četverokutne i snižene plohe kojima drobimo i meljemo čvrsto biljno tkivo. Upravo tu, u Vašim ustima, najbolji je dokaz prehrane koja nije mogla biti mesna – Dominy (dokumentarni film The Game Changers) “Imamo mozak koji upravo čezne za glukozom. To je tako nemiran organ, to je jedino što mu stvarno treba za energiju. No, meso nije baš dobar izvor glukoze: da biste imali ovako velik mozak trebate jesti nešto drugo. A najučinkovitiji način da dobijete glukozu je jesti ugljikohidrate.” – Dr. Mark Thomas, genetičar, University College, London (dokumentarni film The Game Changers) Samo gledajte i proučavajte ljudsku anatomiju: opet izgleda da smo stvoreni da jedemo biljke i “značajni dokazi govore da je loza predaka koja je vodila do ljudi imala biljnu prehranu.[38]” Poanta je da je većina drevnih ljudi i bića sličnih čovjeku, bila pretežito veganska. Neki su jeli meso, ali mnogi nisu. Primjerice, neandertalci u Španjolskoj uopće nisu jeli meso, prema studiji u časopisu Nature[39]. Dakle, ako su neke skupine i jele meso, nijedna od njih nije imala pretežito mesnu prehranu. Jedna je grupa istraživača objavila studiju u American Journal of Physical Anthropology koja glasi: “Izgleda da su životinjske bjelančevine u cjelini bile manje važne, a to posebice vrijedi za farmere u neolitiku. To bi značilo da oni uglavnom imaju ravnotežu između životinjskih i biljnih bjelančevina u svojoj prehrani, što sugerira mješovitu strategiju za egzistenciju.[40]”

Članak Roba Dunna pod naslovom “Ljudski preci bili su gotovo svi vegetarijanci”[41] u časopisu Scientific American, detaljnije ulazi u ovu temu iz evolucionističke perspektive, iznoseći više stavova o tome kako su se naša crijeva razvila da bi se prilagodila vegetarijanskoj prehrani. Samo pokušavam ukazati na činjenicu da je u znanstvenoj literaturi snažno utvrđeno da su drevni ljudski “preci” jeli uglavnom biljnu hranu. Zaključak: Jedno je sasvim jasno, a to je činjenica da dijeta koja se temelji na biljkama ima velike koristi za naše zdravlje i utječe na našu biologiju na vrlo pozitivan način, dok mesna hrana i konzumacija životinjskih proizvoda čini upravo suprotno. To i nije stvar rasprave, umjesto toga trebamo se pitati ​​što činiti na ovom našem planetu i kako postupamo sa životinjama. Mučimo ih i to je nešto strašno. Kad konzumiramo meso, to je vrlo okrutno i vrlo je loše za cijeli naš planet. Svi znakovi upućuju na činjenicu da to uopće nije prirodno.

Mi vam predlažemo da se pridržavate ovakve prehrane:

Doručak: raznoliko sezonsko po mogućnosti organsko voće, sjemenke(suncokret(ne pržen niti slan) ili lan(ne samljeveni)  ili integralni sezam ili chia ili bundevine sjemenke…) ili šaku orašastih plodova(badem ili  orah ili lješnjak ili indijski orah pokušat naći u ljusci), 5-8 žlica oljuštene zobi ili ječma koja je odstajala cijelu noć na frižideru u šalici vode. Voćnu salatu možete začiniti sa žlicom meda ili agavinog sirupa i po želji malo mljevenog cimeta.Ujutro je dobro procijedite i isperite te zatim pomiješate s ostalim sastojcima. Žitarice se ne kuhaju!

4-5h nakon doručka ručak: raznoliko sezonsko organsko sirovo povrće sa sjemenkama suncokret(ne pržen niti slan) ili lan(ne samljeveni)  ili integralni sezam ili chia ili bundevine sjemenke…)ili šaku orašastih plodova(badem ili  orah ili lješnjak ili indijski orah pokušat naći u ljusci),kuhanom mahunarkom(grah ili leća ili slanutak ili grašak ili mahune ili bob …) i žitaricom(pšenica ili oljuštena zob ili ječam ili raž ili heljda ili proso …).Salata se može začiniti sa hladno prešanim maslinovim uljem,sirovim češnjakom,lukom i začinima(ružmarin,bosiljak,ljuta parika….)

Večera: raznoliko sezonsko po mogućnosti organsko voće, sjemenke(suncokret(ne pržen niti slan) ili lan(ne samljeveni)  ili integralni sezam ili chia ili bundevine sjemenke…) ili šaku orašastih plodova(badem ili  orah ili lješnjak ili indijski orah pokušat naći u ljusci), 5-8 žlica oljuštene zobi ili ječma koja je odstajala cijelu noć na frižideru u šalici vode. Voćnu salatu možete začiniti sa žlicom meda ili agavinog sirupa i po želji malo mljevenog cimeta.Ujutro je dobro procijedite i isperite te zatim pomiješate s ostalim sastojcima. Žitarice se ne kuhaju!

OBAVEZNO : za vrijeme obroka ne piti nikakvu tekućinu tek nakon 1-2h

[1] https://ghr.nlm.nih.gov/condition/lactose-intolerance

[2]https://www.researchgate.net/publication/324225317_Patterns_of_plant_and_animal_protein_intake_are_strongly_associated_with_cardiovascular_mortality_the_Adventist_Health_Study-2_cohort

[3] https://www.sciencedaily.com/releases/2018/04/180403111106.htm

[4] https://nchstats.com/category/protein/

[5] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21139559

[6] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22677895

[7] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24722499

[8] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23865797

[9]https://hwcdn.libsyn.com/p/4/7/c/47cbc2420ba85e53/Proteinaholic_Chapter13.pdf?c_id=10141917&cs_id=10141917&expiration=1582468701&hwt=25db06225a4fef5cf75e80ecadbda808

[10] https://www.forksoverknives.com/7-things-that-happen-when-you-stop-eating-meat/#gs.xrpe72

[11] https://www.forksoverknives.com/longevity-diet/#gs.xrpi9s

[12] https://nutritionstudies.org/

[13] https://www.amazon.com/China-Study-Comprehensive-Nutrition-Implications/dp/1932100660

[14] https://jamanetwork.com/journals/jamainternalmedicine/fullarticle/2540540

[15] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3988204/

[16] https://www.vegansociety.com/whats-new/news/find-out-how-many-vegans-there-are-great-britain

[17] https://www.huffingtonpost.co.uk/entry/number-of-vegans-in-uk-half-million_uk_573c2557e4b0328a838b92a3?guccounter=1

[18] https://www.health.harvard.edu/staying-healthy/getting-your-protein-from-plants

[19] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26348752

[20] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3942738/pdf/nutrients-06-00897.pdf

[21] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24722499

[22] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2671114/

[23] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=vang+ann+nutr+metab+2008

[24] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3847817/pdf/nihms530233.pdf

[25] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23865797

[26] https://www.hindawi.com/journals/arthritis/2012/560634/

[27] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23865797

[28] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25637150

[29] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19766762

[30] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24652102

[31] https://www.forksoverknives.com/tmao-a-toxic-substance-formed-when-you-eat-meat-can-make-you-dead-meat/#gs.xsqr2r

[32] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23563705

[33] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=Diet+rapidly+and+reproducibly+alters+the+human+gut+microbiome

[34] https://www.collective-evolution.com/2017/07/05/were-those-who-roamed-the-earth-before-us-nearly-all-vegetarian/

[35] https://www.collective-evolution.com/2018/05/31/doctor-explains-how-humans-have-a-strict-vegan-physiology-anatomy/

[36] http://christinawarinner.com/about-us/christina-warinner/

[37] https://www.youtube.com/watch?v=FNIoKmMq6cs

[38] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4465628/

[39] https://www.nature.com/articles/nature21674

[40] https://www.huffpost.com/entry/caveman-diet-stone-age-humans-meat_n_2031999

[41] https://blogs.scientificamerican.com/guest-blog/human-ancestors-were-nearly-all-vegetarians/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

×

Institut za Detoksikaciju organizma

×

Newsletter prijava

Za posebne ponude, popuste, akcije i novitete pretplatite se na newsletter.
Ako želite dodatne informacije, savjet ili vodstvo u fitoterapiji, kineziterapiji, dijetoterapiji ili želite samo unaprijediti svoj zdravstveni status budite slobodni nazvati na brojeve telefona +385 92 352 7589 ili +385 99 645 0504
ili ostavite svoj broj mobitela pa ćemo Vas kontaktirati u najkraćem roku.

* obavezno ispuniti