NOVOSTI

KOLESTEROL – Potreban vam je, ali…


Što može normalnu, potrebnu, zdravu stvar pretvoriti u opasnog ubojicu? Kako nešto što pomaže pri stvaranju spolnih hormona, izgradnji snažnih kostiju i uravnoteživanju reakcije organizma na stres ujedno onemogućuje dotok kisika i oštećuje vitalne organe i tkiva? Kolesterol je s jedne strane dobrotvor, a s druge veliki zlikovac. Iako bez njega ne možemo živjeti, on nas u velikim količinama ubija. Nivo kolesterola u krvi jedan je od najvažnijih faktora u određivanju rizika oboljevanja od srčanih bolesti. Osoba s nivoom kolesterola u krvi od 6,8 mmol/l ima četiri puta veću mogućnost srčanog napada sa smrtnim ishodom od osobe čiji je kolesterol niži od 5,6 mmol/l. A 5,6 je daleko od idealnog! Svakih 10% povišenja nivoa kolesterola u krvi prati povećanje rizika od srčanog napada za 30%.

Zar nivo kolesterola u krvi nije nasljedan?
Rijetke su osobe sa genetskim poremećajima vezanima za kolesterol. Najčešće nivo kolesterola u krvi određuju faktori vezani za prehranu. Ovisno od onoga što jedemo, nivo kolesterola se značajno podiže ili spušta, a te promjene mogu potrajati i tjednima.

Koliko visok nivo kolesterola uzrokuje srčane napade?
Kolesterol postepeno začepljuje vitalne krvne žile koje hrane srce, a taj se proces naziva ateroskleroza. Većina srčanih napada povezana je sa naslagama koje su najčešće sastavljene od kolesterola i masnoća. One su slične zakrpama na automobilskoj gumi, a stvaraju se kao reakcija organizma na oštećenja zidova krvnih žila uzrokovanih slobodnim radikalima, posebno onima koje nalazimo u oksidiranom kolesterolu. Tijelo reagira na takve podražaje dodavanjem sve brojnijih “zakrpa” u želji da zaštiti to područje, pa se naslage polako povećavaju. Time se smanjuje mogućnost protoka krvi i krvna žila se može s vremenom potpuno začepiti.

Kada je nivo kolesterola ispod 3,8 mmol/l, moguća oštećenja na krvnim žilama brzo zarastaju i stvar se obično završava malim ožiljkom. Ali kada se njegov nivo popne iznad 4,6 mmol/l, LDL kolesterol se počinje hvatati za zidove arterija i izaziva aterosklerozu (zadebljanje, ukrućenost i sužavanje žila, i stvaranje naslaga). Brojna istraživanja među različitim narodima širom planete objelodanila su činjenicu da je nivo kolesterola u krvi najpouzdaniji pretskazivač začepljenja krvnih žila i ateroskleroze. Proučavanja brojnih grupa ljudi koje migriraju potvrđuju da je za razvoj tog procesa način življenja mnogo važniji od nasljeđenih osobina pojedinca. Kad ljudi iz siromašnijih krajeva, koji su jednostavnom prehranom bili zaštićeni od ateroskleroze, prijeđu u zapadnjačku kulturu i započnu sa pretjerivanjima u prehrani, njihov nivo kolesterola u krvi se podiže i ubrzo se počinju razvijati iste bolesti krvnih žila kao i kod ostalih stanovnika Zapada.

Zar kolesterol nije prijeko potreban tijelu?
Naravno da jest, ali ga mi ne moramo unositi iz vana. Jetra proizvede onoliko molekula kolesterola koliko je tijelu potrebno. Međutim, prosjećni stanovnik Zapada unese hranom dodatnih 400 miligrama nepotrebnog kolesterola dnevno. Upravo je ovaj višak prehrambenog kolesterola uzrok velikog djela čitavog problema.

Koje namirnice sadrže kolesterol?
Kolesterol se nalazi samo u namirnicama životinjskog porijekla. Namirnice biljnog porijekla ne sadrže ni miligram kolesterola. Eto, to je zaista jednostavno.

Koja je poželjna količina kolesterola u krvi?
Mnogi znanstvenici koji proučavaju krvni sustav tvrde da će nivo kolesterola ispod 3,8 mmol/l sačuvati ljude od ateroskleroze.

Zar u krvi nema više vrsta kolesterola?
Kolesterol nikada ne putuje krvlju sam – on ima razne “nosače”. Teži nosač je HDL (lipoprotein visoke gustine), poznat kao “zdravi” kolesterol. HDL ima zaštitnu funkciju jer uklanja kolesterol iz krvnih žila i prenosi ga u jetru koja ga ugrađuje u žuč. Što je HDL u krvi viši, to je zaštita bolja. Muškarci sa HDL-om iznad 1,9 mmol/l zaštićeni su od srčanih napadaja.

Jednostavan način procjene rizika od srčanog infarkta jest da podjelimo ukupni kolesterol sa HDL-om. Idealno bi taj rezultat trebao  biti manji od 4,0. Lakši nosač kolesterola, LDL (lipoprotein niske gustine) jest “loš i smrtonosan” kolesterol. On u osnovi određuje brzinu kojom će se te čestice taložiti na zidove krvnih žila. Da bismo bili zaštićeni od tog procesa, vrijednost LDL kolesterola treba biti ispod 2,3 mmol/l. Iako ima još nekoliko drugih vrsta nosača kolesterola, ova dva, HDL i LDL, najvažniji su među njima.

Kako biste objasnili izraz oksidirani kolesterol?
Kad je kolesterol izložen zraku, dolazi do njegove oksidacije, reakcije sa kisikom. Čak i mala količina tako izmjenjenog kolesterola može biti jako otrovna i oštečuje zidove naših krvnih žila. Na tim se oštećenjima razvija ateroskleroza. Poznati izvori tog najštetnijeg kolesterola jesu palačinke, kremšnjite i sladoledi pripremljeni iz gotovih smjesa, kao i parmezan i mast. Upotreba hrane bogate antioksidansima (biljne namirnice) doprinosi neutraliziranju ove vrste opasnih slobodnih radikala.

Koji su praktični načini snižavanja kolesterola?
Nivo kolesterola u krvi u velikoj mjeri određuje ono što jedemo. Ako vam je ozbiljno stalo do toga da snizite svoj kolesterol, držite se ovih smjernica:

Jedite manje kolesterola. Smanjite uobičajeni dnevni unos kolesterola od 400 miligrama na manje od 50 miligrama ili, još bolje, nemojte ga uopće unositi u svoj organizam. To ćete postići tako što ćete značajno smanjiti upotrebu mesa, posebno iznutrica i kobasica, žumanjaka i većine mliječnih proizvoda. Idealno bi bilo te namirnice u potpunosti izostaviti iz prehrane.

 

Unosite mnogo manje masnoća. Zasićene masnoće i prerađene trans-masnoće potiču jetru na neumornu, povećanu proizvodnju kolesterola. Ove masnoće su opasnije za podizanje nivoa kolesterola u krvi nego kolesterol koji uzimamo u hrani. Zasićene masnoće su na sobnoj temperaturi čvrste (maslac, mast) i nalaze se u velikom postotku u životinjskim proizvodima. Prerađene (hidrogenizirane) trans-masnoće nastaju kada se ulja djelimično hidrogeniziraju kako bi postala “mazivija”. Nalazimo ih u margarinima, većini maslaca od kikirikija i mnogim drugim prerađenim namirnicama. Višestruko nezasićene (tekuće) masnoće ne podižu direktno nivo kolesterola u krvi, ali su povezane sa nekim vrstama raka kod odraslih ljudi i prekomjernom tjelesnom težinom.

Jedite manje životinjskih bjelančevina. Nivo homocisteina diže se nakon obroka bogatog životinjskim bjelančevinama. To povišenje je povezano sa porastom kolesterola u krvi i sa povećanjem rizika oboljevanja od koronarne bolesti.

 

 

 

 

Jedite više hrane bogate vlaknima. Rastvorljiva vlakna, koja izobilno nalazimo u zobi, grahu i voću, vezuju kolesterol i žučne kiseline u crijevima i spriječavaju njihov ulazak u krvotok. Konzumiranje većih količina ovih namirnica bogatih vlaknima može sniziti nivo kolesterola u krvi za više od 10%.

 

 

 

 

Lijekovi. Iako će optimalna prehrana smanjiti količinu kolesterola u krvi jednako dobro kao i medikamentozna terapija, u prosjeku od 15 do 30% tokom četiri do osam tjedana, možda će za nekolicinu koja ne reagira na te mjere biti potrebne  jače prirodne metode(detoksikacija organizma) za snižavanje kolesterola. O tome svakako treba razmisliti.

Hoće li ove mjere pomoći u povećanju HDL-a, dobrog kolesterola?
One će sniziti odnos ukupnog kolesterola i HDL-a, koji će zatim smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Evo nekoliko načina za povećanje HDL-a:

Ako pušite, odmah prestanite!

 

 

 

 

Po potrebi smanjite tjelesnu težinu. Smanjivanje upotrebe visokorafiniranih namirnica prepunih praznih kalorija kao što su vidljive masnoće i ulja, šećer i alkohol, u tome uveliko pomaže.

 

 

 

 

Svakodnevno se bavite fizičkom aktivnošću. Aktivna fizička aktivnost na svježem zraku poput brzog hodanja nezaobilazna je ukoliko želite  povećati HDL.

 

 

Jedite namirnice bogate antioksidansima i jako siromašne zasićenim masnim kiselinama (biljnu hranu) i prerađenim trans-masnoćama. Češnjak i crni luk mogu također povisiti nivo HDL-a. Zapamtite, kolesterol u krvi je direktno pod utjecajem onoga što pojedete. Prehrana jako siromašna masnoćama (ispod 15% kalorija), a bogata vlaknima, snižava nivo povišenog kolesterola u krvi za 20 do 30% u roku od 30 dana u većini slučajeva. Ako ne znate kakve su vam vrijednosti kolesterola u krvi, nemojte hodati, odmah potrčite do najbližeg mjernog mesta. Ako je vaš nalaz iznad 4,1 mmol/l, vrijeme je da se uozbiljite i poduzmete odgovarajuće mjere!

Primjena
Nivo kolesterola u krvi jedan je od najvažnijih faktora u određivanju rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Prehrana bogata masnoćama i proizvodima životinjskog porijekla podiže nivoe kolesterola. To se može izraziti i na suprotan način. Prehrana s malo masnoća i kolesterola, a bogata vlaknima, snižava nivo kolesterola u krvi 2O do 30% u roku od 30 dana.

Nivo kolesterola u krvi
Prečesto je prvi znak koronarne bolesti iznenadna smrt. Najbolji način za procjenu rizika od srčanih bolesti jest analiza nivoa kolesterola u krvi. To je gotovo najvažniji pretskazivač srčanih bolesti. Znate li kolika je vrijednost vašeg kolesterola u krvi? Ako je odgovor negativan, zatražite od svog lječnika da vas uputi na vađenje krvi. Postupak je jednostavan, a ono što ćete saznati, možda će vam spasiti život. Koliki je nivo kolesterola u vašoj krvi?_________

Poduzmite ozbiljne mjere
Ako ustanovite da se vaše vrijednosti ne nalaze unutar preporučenih vrijednosti, ispod 4,1 mmol/l, ne očajavajte. Vrijeme je da poduzmete ozbiljnije mere. Možete sniziti nivo svog kolesterola ako izvršite važne promjene u načinu života.

Šest načina za smanjenje nivoa kolesterola
Evo šest mjera koje će vam pomoći pri snižavanju nivoa kolesterola. Označite one koje već primjenjujete, pa ispod svake napišite kako biste mogli ostvariti taj cilj. Kada sve ispunite, ponovno pregledajte ovo poglavlje i provjerite ispravnost svojih odgovora.

-Jedite namjernice koje ne sadrže kolesterol

– Unositi manje masnoća.

– Smanjiti prekomjernu težinu.

– Jesti više hrane bogate vlaknima.

– Više vježbati.

– Upotreba ljekova (ako je potrebno).

Vaš zadatak
Potražite u gornjem popisu što vi možete učiniti da smanjite nivo kolesterola u krvi i počnite s tim što prije.