NOVOSTI

POVIŠENI KRVNI TLAK – TIHI UBOJICA

POVIŠENI KRVNI TLAK -TIHI UBOJICA

Svaki treći odrasli stanovnik Amerike ima povišeni krvni tlak. Te osobe s hipertenzijom imaju tri puta veću mogućnost doživjeti srčani infarkt od osoba s nomrmalnim krvnim tlakom, petu puta veću mogućnost da dođe do srčanog zatajenja i osam puta veću mogućnost da dožive moždani udar.

Kako mogu znati da li je moj krvni tlak povišen?
Hipertenziju definiramo kao stalno povišenu vrijednost sistolnog(gornjeg) krvnog tlaka iznad 140 mm Hg, i/ili stalno povišen doljnji, dijastolni tlak iznad 90 mm Hg. Optimalni tlak za sve uzraste i spolove iznosi do 120/80. Iako se hipertenzija najčešće ne osjeća, zbog čega je i prozvsna tihim ubojicom, ona može poticati progresivne promjene u krvnim žilama sve dok se ne pojavi prvi, dramatični znak takvog procesa: najčešće moždani udar ili srčani infarkt.

Što uzrokuje povišeni krvni tlak?
Hipertenzija može rijetko biti posljedica nekog tumora, hormonalne ili bubrežne bolesti. U preko 90% slučajeva te bolesti nije moguće odrediti organske uzroke. Zbog toga se ova najraširenija vrsta povišenog krvnog tlaka naziva esencijalnom hipertenzijom. Esencijalnoj hipertenziji doprinose slijedeći faktori:

Unos velike količine soli. Možda zvuči nevjerovatno, ali oko 80% svjetskog stanovništva kod kojeg je unos soli putem hrane nizak ne zna što je to povišeni krvni tlak. Kod drugih naroda koji vole slaniju hranu, kao na primjer kod Japanaca, bolest je epidemična i od nje pati gotovo polovica odraslog stanovništva. Amerikanci troše prosječno 10 do 12 grama soli dnevno. To su dvije do četiri čajne žličice, ili deset do dvadeset puta više nego što je organizmu potrebno. I u drugim razvijenim je stanje vrlo slično.

Gojaznost. Kod gotovo svake osobe s izraženom prekomjernom tjelesnom težinom kad-tad će se razviti hipertenzija. U pitanju je samo vrijeme.

 

 

 

Naslage na zidovima krvnih žila. Sužene i začepljene krvne žile primoravaju organizam da poveća krvni tlak kako bi krv ipak mogla stići do svih stanica tijela koje trebaju dovoljno kisika i hranjivih materija za normalan rad.

 

 

 

Nedostatak vježbanja.

 

 

 

 

 

Pušenje.

 

 

 

 

 

Estrogen. Ovaj hormon, koji se nalazi u tabletama za spriječavanje začeća, a koristi se i za ublažavanje simptoma menopauze, zadržava sol u tijelu. Samim time i on može uzrokovati povišeni, krvni tlak i povećanje tjelesne težine zbog zadržavanja suvišne tekučine u organizmu.

 

 

Alkohol. Znanstvene studije su pokazale kako je čak i umjerena potrošnja alkohola odgovorna za 5 do 15% svih slučajeva hipertenzije.

 

 

 

Zašto ljudi jedu toliko soli?
U današnjem načinu života se teško možemo u potpunosti osloboditi soli. Oko 75% soli koju unosimo u organizam nalazi se u prerađenim namirnicama i gotovim jelima. Vrlo je lako razviti želju za soli, a obilje slanih grickalica i namirnica koje nam se nude podstiču takav okus.

Što je sa ljekovima za povišeni krvni tlak?
Krajem 20. stoljeća proizvedena je prava poplava novih anti-hipertenziva – ljekova koji djelotvorno snižavaju krvni tlak. Neki među njima doslovno spašavaju mnoge živote. Ali, najveći dio njih donosi trenutne rezultate, odnosno brza riješenja kojima smo mi, ljudi 21. stoljeća, toliko skloni.

Ali ako ih bolje proučimo, uočit ćemo i neke razočaravajuće činjenice: oni, zapravo, ne lječe hipertenziju. U nekim slučajevima se anti-hipertenzivi moraju uzimati cijelog života. Njihove neugodne popratne pojave mogu biti umor, depresija, nedostatak spolne želje i impotencija. Dok nam takvi ljekovi pomažu da se sačuvamo od moždanog udara, oni nas ne štite od koronarne ateroskleroze (začepljenja srčanih krvnih žila). Štoviše, neke grupe anti-hipertenzivnih ljekova mogu poticati aterosklerozu time što povisuju kolesterol u krvi, i povećati rizik od razvoja šećerne bolesti i gihta.

Postoji li neko drugo riješenje?
Niz velikih znanstvenih studija pokazao je da jednostavna prehrana i promjena u načinu života može bez ljekova, za samo nekoliko tjedana, riješiti najveći broj slučajeva esencijalne hipertenzije.

-Veliki postotak ljudi osjetljiv je na sol i imao bi koristi od njezinog smanjenja u prehrani.

-Kad smanjite tjelesnu težinu, obično padne i krvni tlak. Mršavljenje je vrlo često jedina potrebna mjera za riješavanje povišenog krvnog tlaka.

-Prehrana bogata vlaknima i s malom količinom masnoća snižava krvni tlak oko 10% čak i bez gubitka tjelesne težine ili smanjenja unosa soli. Razrjeđivanje krvi, što je posljedica manjeg unosa masnoća, vjerovatno dovodi do ovih povoljnih promjena.

-Izbacivanje alkohola iz prehrane također se sniziti krvni tlak i u isto vrijeme blagotvorno djelovati na organizam u različitim drugim područjima.

-Vježbanje snižava krvni tlak smanjivanjem otpora u perifernim žilama. Osim toga, redovno bavljenje tjelesnom aktivnošću doprinosi općem zdravlju i osjećaju zadovoljstva.

Ljudi koji uzimaju ljekove zbog hipertenzije ne bi se smjeli igrati lječnika i na svoju ruku mijenjati doze ili prestajati uzimati terapiju. Ali onima koji su voljni sprovesti zdrave promjene u načinu života, njihov će im liječnik rado pomoći da se prehranom i vježbanjem oslobode povišenog krvnog tlaka i ljekova kojima su ga dotad kako-tako držali pod kontrolom.

Primjena

Svaki treći stanovnik Amerike ima povišeni krvni tlak. Te se osobe izlažu povećanom riziku od zatajivanja srca, moždanog udara i drugih teških bolesti. Gojaznost, sužene krvne žile, pušenje i nedostatak fizičke aktivnosti, hormon estrogen, alkohol i povećani unos soli doprinose ovom problemu. Srećom, većina slučajeva hipertenzije može se u nekoliko tjedana riješiti jednostavnim promjenama u prehrani i načinu života.

Izbacite sol
Prvi korak koji možete poduzeti u tom smislu jest ukidanje navike dosoljavanja za vrijeme obroka. Ali, nažalost, iz slanika dobivamo svega 25% ukupnog dnevnog unosa soli. Preostali, veći dio skriven je u mnogim prerađenim i gotovim namirnicama. Evo samo nekoliko primjera:

Neka prerađene namirnice

Pecivo(100 g)                 553(mg)
Čips    (100g)                  594(mg)
Kokice(100g)                  884(mg)
Kečap(100g)                   950(mg)
Margarin(100g)             994(mg)
Krekeri sa sirom(100g) 995(mg)
Feta sir(100g)                 1100(mg)
Topljeni sir(100g)           1260(mg)
Dimljena šunka(100g)   1440(mg)
Pržena slanina(100g)     1600(mg)
Riblja pašteta(100g)       6246(mg)