Prehrana je, bez svake sumnje, činitelj koji utječe na naše zdravlje, jer unos hrane stalno se ponavlja tijekom cijelog našeg života. Dr. William Osler, slavni kanadski liječnik, govorio je da je 90% bolesti, osim infekcija i nesreća, usko povezano s prehranom. Prehrana je povezana s voljnim i svjesnim činom. Ona ovisi o slobodnoj volji pojedinca. Zbog toga je nužna duboka unutarnja uvjerenost, kako bi se loše navike u prehrani zamijenile zdravijim. Probava je, za razliku od unosa hrane, nesvjestan čin. Ona podrazumijeva sve procese koji se odigravaju s hranom u našem organizmu, do njene potpune asimilacije. U normalnim uvjetima, kad nema patoloških poremećaja, kvalitetna prehrana omogućuje i pravilan rad naših organa za probavu.

Prije nekoliko desetljeća priručnici o prehrani posebno su naglašavali ukupnu količinu kalorija koju svakodnevno unosimo u organizam. Smatralo se da je režim prehrane odgovarajući ako zadovoljava dostatno kalorija prema potrebama metabolizma. Takav je pristup vrijedio u razdobljima nestašice koja je, nažalost, još uvijek prisutna u zemljama trećeg svijeta. Danas se zna da višak kalorija uglavnom donosi probleme. Kvalitetan i odgovarajući način prehrane ne može se mjeriti ukupnom količinom unijetih kalorija. Namirnice koje unosimo značajnije su od kalorija. To nije stvar kvantitete, već kvalitete. Prerađeni ugljikohidrati, poput bijelog brašna ili bijele riže sadrže isto kalorija kao i cjelovito brašno ili cjelovita riža, no hranjiva je vrijednost ovih drugih puno veća. Bijeli šećer ima praktično isto kalorija kao i smeđi šećer ili med, ali je siromašniji u vitaminima i mineralima. Bijelo meso i mahunarke daju nam približno istu količinu kalorija, no nemaju isti utjecaj na zdravlje.

Neki stručnjaci još uvijek, ali sve manje, drže da pravilan način prehrane mora sadržavati veliku količinu bjelančevina. No, preporučene se dnevne količine bjelančevina posljednjih desetak godina smanjuju. Prije 20 ili 30 godina odraslim se osobama preporučivalo da unose 1 gram bjelančevina dnevno po kilogramu tjelesne mase. Mnogi su preporučivali 1.2 pa čak i 1.5 grama po kilogramu tjelesne mase dnevno. Prema jednoj studijskoj grupi Svjetske zdravstvene organizacije (u daljnjem tekstu SZO), 0.75 g/kg dnevno dostatno je za odraslu osobu (oko 56 grama za muškarca ili ženu od nekih 70 kg.). Danas znamo da je prevelika količina bjelančevina usko povezana s reumatskim bolestima, osteoporozom i povišenom mokraćnom kiselinom te dovodi čak do smanjena životnog optimizma. Prema tome, kvaliteta prehrane ne ovisi, kao što se mislilo, o količini bjelančevina, već o raznovrsnoj uporabi zdravih namirnica.

To je jedan od parametara donedavno korišten za procjenu kvalitete režima prehrane. Mislilo se da je utoliko bolji, ukoliko više pospješuje rast. Uzimani su za primjer visoki narodi, kao što su Masai iz Tanzanije i Kenije. Ovi narodi u svojoj prehrani rabe dosta mesa i mlijeka. Pripadnici obližnjeg plemena Kikijos, koji rabe samo biljne bjelančevine, niži su i mršaviji. Donedavno nije se znalo da su se pripadnici prvih spomenutih plemena brže tjelesno razvijali, ali nažalost i razboljevali i umirali mladi. Hrana bogata bjelančevinama i kalorijama, koja se daje djeci u razvijenim zemljama i utječe na brži rast, može dovesti do teških posljedica u pubertetu i kasnijim razdobljima života: pretilost i povećan rizik od dijabetesa i ateroskleroze. Dakle, to što neki način prehrane ubrzava rast, ne znači i da je dobar. Iako je točno da nizak rast može proizići iz neuhranjenosti, više je nego jasno da začuđujuće visok rast nije uvijek posljedica pravilne prehrane.

Pretpostavimo da si možete priuštiti Rolls-Royce ili Mercedes, i da Vam prodavač kaže: “Jamčim Vam da ako kod mene kupujete gorivo za ovaj automobil, vozilo će Vam trajati 100 godina i nikad nećete morati ići na servis. Štoviše, ovaj moj benzin puno je jeftiniji nego onaj koji ćete kupiti na svakoj postaji.” Biste li rabili taj benzin? Pa naravno! To je jamstvo: Ako želimo jesti hranu koja je najbolja za naše tijelo, onda trebamo jesti hranu koju je preporučio isti Stvoritelj koji je stvorio naše tijelo. Hrana u Edenskom vrtu stvorena je tako da u najboljem omjeru osigurava Vašem tijelu ono što mu je potrebno. Uključuje li to meso? Mislim da ne. Meso nije dano u Edenskom vrtu, jer ništa nije umiralo i ništa nije bilo ubijano. Tamo je dana samo najprirodnija hrana.

Preporučujemo Vam da se pogledate u zrcalo i jako otvorite usta. Vidjet ćete da Vaši kutnjaci ne izgledaju kao da su stvoreni da trgaju, nisu oštri kao kod mačaka, lavova i jaguara, što znači da nisu predviđeni za uporabu mesa. Imamo zube slične kravljima, i kao kod drugih biljojeda. I ne samo to. Imamo crijeva koja su duga oko 10 metara i svinuta . To su crijeva koja su najsličnija onima kod konja, krave i jelena, a svi oni jedu biljke. Za razliku od njihovih, crijeva su, primjerice kod mačke, kratka i ravna, tako da meso može vrlo brzo izići iz njih, jer u protivnom tamo trune. Također, mi – kao ljudska bića – nemamo enzime pogodne za probavu mesa. Mačke ih imaju, no mi ih nemamo. Pa zašto onda jedemo meso? Jer smo obično naučeni da to radimo pa onda to i zavolimo, ali naše tijelo nije stvoreno za uporabu mesa.

Predlažemo Vam jedan pokus. Uzmite hamburger ili šniclu i stavite ju na kuhinjsku radnu površinu. Ostavite ju tamo tri dana, a grijanje pritom podesite na 37 °C. Pomirišite to poslije tri dana – bit će to strašan smrad. To se događa i u Vašem tijelu. Oko tri dana su potrebna da meso prođe kroz Vaša dugačka crijeva, a temperatura je tijela blizu 37 °C, tako da meso trune, toksini ulaze u krvotok, a on ga raznosi posvuda po tijelu. To je jedan od najvažnijih razloga zašto se ljudi razboljevaju. Dakle, zašto svi jedu meso? Zato što su ga zavoljeli, ali nam meso nije dano kao izvorna prehrana poslije Postanka Zemlje. Meso sadrži oko 40% masti. Čak i ako odstranite svu masnoću oko šnicle, mast se nalazi i u samom mišićnom tkivu. Isto je i s piletinom, ako i uklonite kožicu, ona je još uvijek 40% masna. Ako se zavaravate da jedete samo pileće meso, puretinu i sl., trebate znati da i u njemu ima 40% masti. Čak je i riba bogata mastima, a osim toga meso ne sadrži vlakna. Također, meso je prebogato bjelančevinama. Sadrži ih puno više no što nam je zaista potrebno.

Uz to, u tijelu životinja koncentriraju se otrovi pa je meso puno kemikalija. U njemu se nalaze hormoni i pesticidi. Životinjama se daju antibiotici, pa kad jedete meso sve to unosite u svoje tijelo. I ne samo to, jer sve je meso zaraženo. Goveda imaju problem s bolešću ludih krava, barem u Engleskoj. Ovo je užasna bolest. Kravama se stvaraju rupe u mozgu i ova se bolest zapravo zove BSE, zato što je to goveđa spongiformna encefalopatija. ‘Spongiformna’ znači da krave dobijavu rupe u mozgu, koji onda izgleda poput spužve pa životinje dobivaju demenciju prije no što uginu, a encefalopatija ukazuje da je to bolest mozga. Ova je bolest 100% smrtonosna. U Engleskoj ubijeni su milijuni grla goveda u pokušaju da zaustave ovu bolest, no nažalost velik je broj ljudi u Engleskoj već zaražen ovom bolešću, a neki su već i umrli. Razdoblje inkubacije, od vremena kad se čovjek zarazi preko mesa, do pojave bolesti je od 5 do 15 godina, tako da se očekuje golema epidemija ove bolesti kojom su se zarazili ljudi u Engleskoj. Kad se prenese na ljude, bolest se zove Creutzfeldt-Jakobova bolest. Ima dugačko ime i ne morate ga pamtiti, ali je ona nažalost 100% smrtonosna. Stručnjaci iz Amerike uvjeravaju nas kako se to neće dogoditi i u Americi, no možemo Vam reći da mi uvozimo meso iz mnogih zemalja, a u mnogima od njih meso se ne provjerava na ovu bolest.

Postoji i goveđa leukemija i virus goveđe imunodeficijencije, što je praktički jednako AIDS-u kod krava. Reći ćete: “Pa dobro, prestao sam jesti crveno meso prije nekog vremena, sad jedem samo piletinu. Piletina je nažalost bolesnija od govedine. Piletina i puretina često sadrže bakteriju Salmonellu. Oko 400,000 ljudi, samo na američkom kontinentu, godišnje se zarazi Salmonellom. Osim u pilećem mesu ima je i u mlijeku i jajima. Jaje daje snagu mladom piletu tijekom razvitka i prepuno je masnoća. Također, mlijeko je predviđeno da tele od 32 kg preobrazi u kravu od 200 kg. Hrana iz mora također je vrlo onečišćena, jer su mora strahovito zagađena. Većina je tih tvari teška za probavu, povećava tlak, sadrži otrove koji se formiraju u životinji kad se pred klanje uplaši, a to sve čovjek unosi dok jede meso.

Također, kravama se daje tzv. ‘koštano brašno’. To je otpad od drugih životinja, njihovih crijeva, sve ono što je nezdravo i što se treba uništiti. Dakle, kroz teletinu jedete sve one životinjske proizvode koji nisu bili za uporabu i sve ono što nije moglo ići na tržište. Usput, tako su i otkrili da su krave u Engleskoj dobile kravlje ludilo. To je zapravo bolest ovaca, ali su krave hranjene prerađenim crijevima ovaca, pa su se tako i inficirale. Zatim bjelančevine. Meso ih sadrži previše. Potrebno Vam je svega oko 30 grama bjelančevina dnevno, dok prosječan Amerikanac unosi 125 grama dnevno. One se ne mogu uskladištiti, tako da ih jetra mora razgraditi. Zato se jetra preopterećuje razgrađujući ove suvišne bjelančevine. Životinjske su bjelančevine veoma acidne: stvaraju kiselu sredinu. Mačke imaju od čovjeka dvadesetorostruko jaču klorovodičnu kiselinu – koja treba razgraditi ove vrlo acidne bjelančevine.

Proizvodi probave mesa kancerogeni su: Dospijevaju u debelo crijevo i rasprostranjuju se po cijelom tijelu. Masnoća izaziva koronarnu bolest srca. Meso i životinjski proizvodi imaju visok sadržaj natrija. Životinjska tkiva imaju puno natrija i to doprinosi visokom krvnom tlaku. Dakle, izbalansirani način prehrane izgleda ovako: malo bjelančevina, malo masnoća, voda, vitamini, minerali i energija, tj. ugljikohidrati. Trebaju nam također i vlakna. Jedan je od važnih sastojaka za naše tijelo i kisik koji udišemo. U mnogim biljkama ima puno bjelančevina. Žitarice ih sadrže 10%, mahunarke, kao što su grah ili leća, sadrže ih 25%, zeleno povrće sadrži 15% bjelančevina, a tu su i klice koje su iznimno dobre za zdravlje, tako da svime time unosite dostatnu količinu bjelančevina. Što se tiče kalcija, dostatno ga dobivamo iz zelenog lisnatog povrća.

Čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko nakon djetinjstva. Nijedna životinja ne pije mlijeko druge životinje. Jeste li znali da je 50% svjetske populacije alergično na mlijeko, jer nema prikladne enzime za njegovu probavu? Unatrag stotinjak godina, prosječna krava davala je oko 100 litara mlijeka godišnje. Danas krava tijekom godine daje više od 7,500 litara mlijeka. Suvremene metode proizvodnje mlijeka uključuju uporabu hormona i antibiotika. Odsjek za zdravlje SAD-a postavio je dopušteni broj bakterija u mlijeku. Jeste li svjesni da dopuštena količina bakterija u žličici mlijeka iznosi 100,000 i to nakon što se pročisti i pasterizira? Dakle, nisu Vam potrebni ovi životinjski proizvodi i ne trebate ih jesti. Ako volite sladoled, evo koje su kemikalije u njemu: Jedna se od njih rabi u tretmanu buha. Od druge se proizvodi antifriz. Jedna se druga (aldehid), rabi za izradu gumenog cementa itd. … Jaja su također štetna, jer sadrže visoku količinu masnoća i vrlo su često zaražena. Dakle, sve Vam ove stvari ne trebaju. Zašto liječnici to ne govore? Zato što prosječan liječnik za četiri godine medicinskog fakulteta ima tek jedan sat nastave o prehrani. To je sve! Samo jedan sat tijekom njegova cjelokupnog studija u Americi. Dakle, to je razlog zašto o ovome od njih ništa ne možete čuti. Evo što trebate jesti – voće! To je bila prva vrsta hrane koja je dana čovjeku u Edenskom vrtu. Ono je prirodno ukusno. Bogato je šećerom, no to je prirodna vrsta šećera. To nije rafinirani bijeli šećer.

Dakle, trebate jesti puno voća. Jedite i povrće u svom najprirodnijem obliku. Jedite ga što češće sirovog. Dakle, 65-75% hrane neka bude sirovo, tako ćete unijeti enzime koji će pomoći u dalje za probavu hrane. U protivnom, tijelo mora samo stvarati ove enzime. Budite oprezni s orašastim plodovima. Trebate ih jesti u ograničenim količinama, jer su bogati proteinima i masnoćama, kao i sjemenke, kao što su suncokretove i bundevine pa i njih trebate uključiti u svoju prehranu. Dat ćemo Vam jedan primjer doručka: zobene pahuljice, s njima se može jesti svježe voće. Usput, vodite računa da ne jedete voće i povrće u istom obroku, jer voće sadrži puno šećera u sebi. Ako jedete povrće, njemu je potrebno dugo vremena da se probavi, jer u sebi sadrži vlakna – ona dobra vlakna – i stoga će se ova hrana dugo zadržati u želucu, neće prijeći u crijeva, a u isto će vrijeme šećer početi fementirati pa to može proizvesti iritaciju i plinove u trbuhu. Dakle, jedan se odličan doručak može sastojati od kaše zobenih pahuljica i voća, ili voća i integralnog kruha ili tosta. Za kasniji obrok možete ponovo uzeti voće ili veliku salatu od različitog povrća, a za glavni obrok možete pojesti jedan velik pečeni krumpir, slatki krumpir, ili vam mogu objasniti na kraju poseban način da napravite pomfrit, potpuno bez ulja. Uz to trebate jesti povrće – najbolje svježe – pa iako ne jedete one prazne kalorije, vidjet ćete, ovo će Vas zasititi. Nemojte rabiti jake začine kao što su papar, ili hren, ili druge koji iritiraju sluznicu želuca. Trebate ostati na začinima kao što su majčina dušica, peršinov list i češnjak. Evo sad nekoliko općih pravila: Prvo, nemojte jesti voće i povrće u istom obroku. Žvačite hranu dok ne postane kašasta u Vašim ustima, jer postoje enzimi u slini koji se ne pojavljuju ponovno u trbuhu, tako da ako je sažvačete – a da je niste potpuno pretvorili u kašu u ustima – ona se nikada ne može potpuno probaviti, jer se enzimi iz sline ne javljaju ponovo u želucu pa će hrana ostati nepotpuno probavljena. Kad uđe u crijeva – čak i ako je u mikroskopskim česticama ili molekulama – kad se asimilira u Vaš krvotok, krv je neće prepoznati kao ono što tu treba biti, i počet će stvarati antitijela na te apsorbirane čestice.

Preuzmite recepte zamjene za meso ili nam pošaljite mail da Vam ih pošaljemo.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

×

Institut za Detoksikaciju organizma

×

Newsletter prijava

Za posebne ponude, popuste, akcije i novitete pretplatite se na newsletter.
Ako želite dodatne informacije, savjet ili vodstvo u fitoterapiji, kineziterapiji, dijetoterapiji ili želite samo unaprijediti svoj zdravstveni status budite slobodni nazvati na brojeve telefona +385 92 352 7589 ili +385 99 645 0504
ili ostavite svoj broj mobitela pa ćemo Vas kontaktirati u najkraćem roku.

* obavezno ispuniti