Hrvatski veterinari razvili cijepivo za uzgoj ribe

Hrvatski veterinarski institut je kreirao, proizveo i testirao autogena cjepiva koristeći bakterije izdvojene na uzgajalištu. Laboratorijska su testiranja pokazala visok postotak preživljavanja i razinu zaštite

Rastuća potražnja potrošača za ribom i drugim morskim organizmima, uz ulov koji ne zadovoljava potrebe tržišta, a uvelike ugrožava i već ionako iscrpljeni morski ekosustav, naglašava potrebu za akvakulturom, odnosno uzgojem ribe i drugih morskih organizama.

No, i akvakultura ima svoje izazove za uzgajivače, veterinare, biologe i ekologe, posebno po pitanju odgovarajuće prehrane riba u uzgajalištima, kao i suzbijanja bolesti među velikim brojem riba na ograničenom prostoru te utjecaju na okoliš.

Odgovore na ova pitanja pokušavaju dati znanstvenici, uzgajivači i ostali uključeni u projekt AdriAquaNet, predstavljenom na konferenciji za novinare u Veterinarskom zavodu u Rijeci.

Glavni je cilj projekta osnažiti održivu akvakulturu u Jadranskom moru koristeći napredna znanja i nove tehnologije. Pritom je obuhvaćen cijeli lanac, od proizvodnje u uzgajalištu riba do plasmana ribe i ribljih proizvoda na tržište.

U projektu sudjeluju znanstvenici iz ukupno sedam istraživačkih institucija, četiri proizvodne organizacije i udruženja uzgajivača iz Italije i Hrvatske, istaknuo je Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, predstavljajući projekt AdriAquaNet u Veterinarskom zavodu Rijeka.

Najveće gubitke u uzgoju riba uzrokuju bakterijske i nametničke bolesti, a kako bi se izbjegla nepotrebna primjena antibiotika, najbolja prevencija je cijepljenje.

Budući da nema komercijalnih cjepiva protiv svih patogenih bakterija, Hrvatski veterinarski institut je kreirao, proizveo i testirao autogena cjepiva koristeći bakterije izdvojene na uzgajalištu partnera. Laboratorijska su testiranja pokazala visok postotak preživljavanja i razinu zaštite kod cijepljenih riba.

Osim toga, laboratorijski smo testirali učinkovitost brojnih morskih prirodnih proizvoda izdvojenih iz spužvi i školjkaša, i antimikrobnih peptida izdvojenih iz insekata, koji su se pokazali učinkoviti u inaktivaciji rasta bakterija te ekstrakta dalmatinskog buhača, prirodnog piretrina, u liječenju parazitarnih bolesti.

Praćenjem okolišnih parametara senzorima postavljenima na uzgajališta i nadzorom ponašanja riba razvili smo »operativne indikatore dobrobiti« ovisne o okolišu i uvjetima uzgoja, kazala je Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta i koordinatorica projekta AdriAquaNet za Hrvatski veterinarski institut.

Znanstvenici, dodala je, predlažu i promjenu hranidbe riba u uzgajalištima jer se ona trenutačno temelji na hrani koja sadrži proteine podrijetlom od ribljeg brašna. Takva hranidba utječe na smanjenje prirodnih resursa u morima.

Riblje brašno se proizvodi od jedne vrste morskog psa(Glavonja). Taj morski pas se može naći i na dubinama do 2500 m, u svim toplim i umjerenim morima. Glavonja se ne lovi radi ishrane, već isključivo samo usputno pri ribolovu na druge vrste. Tada se prerađuje u riblje brašno.

Ova vrsta morskog psa je otrovna i s njom treba biti vrlo pažljiv. Naime jetra glavonje je jako otrovna, a meso mnogo manje. Prilikom konzumacije jetre glavonje mogu se javiti ozbiljni problemi kao što su crijevne smetnje, glavobolja, parestezije oko ustiju, a kasnije mišićna slabost, grčevi i problemi disanja. Kod najozbiljnijih trovanja može nastupiti i smrt.

U okviru projekta je dizajniran panel pokusnih hrana za lubina i komarču koji je najprije testiran i uspoređen s komercijalno dostupnim formulacijama u laboratorijskim uvjetima.

Da bi se zadovoljio uvjet održivosti, sve pokusne formulacije su izbacile ili reducirale na minimum riblje brašno i zamijenile ga hranom koja sadrži biljne ili životinjske proteine podrijetlom iz nusproizvoda peradarstva ili protein podrijetlom iz nusproizvoda peradarstva ili proteine podrijetlom od odmašćenih ličinki crne vojničke muhe.

Izvornik:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavonja

N1