Izvornik: https://www.naturalnews.com/051636_statins_drug_scam_premature_aging.html
Piše: Jennifer Lea Reynolds, 28. rujna 2015.
Statini, široko propisana klasa lijekova za koju se govori da snižavaju “loš” kolesterol i smanjuju rizik od srčanih teškoća, nedavno su se našli na udaru kritika nakon što je studija otkrila da više uništavaju ljudsko zdravlje nego što rade za njegovo dobro.
Nažalost, mnogi ljudi uzimaju te lijekove koji su poznati po imenima robnih marka, poput primjerice Lipitora, Crestora i Zocora. Troškovi lijekova na recept u SAD-u dosegli su 2014. godine oko 374 milijarde dolara, što predstavlja najvišu razinu potrošnje od 2001. godine. Statini su nesumnjivo činili značajan dio tih troškova, a sad ljudi koji uzimaju te lijekove imaju puno više razloga za brigu radi zdravlja, nego zbog troškova.
Studija objavljena u American Journal of Physiology navodi da “… svojim utjecajem na druga biološka svojstva matičnih stanica, statini pokazuju štetne kliničke učinke.” Točnije, studija navodi da ti štetni učinci ubrzavaju “proces starenja”, a uz to se napominje da je “… dugotrajna uporaba statina povezana sa štetnim učincima, uključujući miopatiju, neurološke nuspojave i povećani rizik od dijabetesa.” Miopatija se odnosi na slabost skeletnih mišića.
Statini onemogućavaju pravilan stanični popravak, stvaraju probleme sa živcima i uništavaju pamćenje
Stručnjaci uključeni u studiju sugeriraju da su zdravstveni problemi povezani sa statinima tijekom godina vjerojatno umanjivani. Pokazalo se da su ljudi koji su uzimali takve lijekove protiv kolesterola dobili očne mrene, umor, probleme s jetrom, bolove u mišićima i gubitak pamćenja. Jednostavno rečeno, utvrđeno je da ti lijekovi međudjeluju s tjelesnim stanicama tako da im osujećuju primarnu svrhu: onemogućavaju stanicama da se razmnožavaju i da pomažu tijelu da se popravi. Uz to, dolazi i do pojave strašnih zdravstvenih problema ili pogoršanja postojećih.
Profesor Reza Izadpanah, biolog matičnih stanica i vodeći autor objavljene studije, veli: “Naša studija pokazuje da statini mogu ubrzati proces starenja. Ljudi koji rabe statine kao preventivni lijek za [zdravlje] trebali bi ponovno razmisliti, jer naša studija pokazuje da mogu imati općenite neželjene učinke, koji uključuju bolove u mišićima, kao i probleme sa živcima i zglobovima.”
Unatoč zdravstvenim problemima povezanim sa statinima, FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) kaže da ih se ljudi ne bi trebali bojati
FDA na svojoj web-stranici bilježi da su neki korisnici statina izvijestili o “kognitivnoj (povezanom s mozgom) oštećenosti, poput gubitka pamćenja, zaborava i zbunjenosti”. Uz to, priznaju i da “Ljudi koji se liječe statinima mogu imati veći rizik od povišene razine šećera u krvi i razvoja dijabetesa tipa 2”. Unatoč tome, FDA i nadalje podržava sigurnost i učinkovitost statina. Web-stranica usmjerava pozornost ljudi na savjete doktorice Amy G. Egan, M.P.H., koja je zamjenica ravnatelja za sigurnost u FDA-ovom Odjelu za metabolizam i endokrinološke proizvode (DMEP). Ona veli: “Ove nove informacije ne bi trebale uplašiti ljude zbog statina. Njihova je korist neosporna, ali ih treba rabiti oprezno i imati na umu njihove nuspojave.”
Neosporna korist? Posebice nakon ove najnovije studije, molimo da još jednom promislite! Što može biti korisno kad je riječ o ubrzanom starenju, stanicama koje ne funkcioniraju pravilno, uz mišićnu slabost i gubitku memorije?!?!?
Potreba za kontinuiranom provjerom lijekova na recept i starijih studija koje reklamiraju njihove prednosti
Ovo otkriće pokazuje važnost da se ponovno provjeravaju takozvane ‘blagodati lijekova na recept’, što će se, nadajmo se, nastaviti – kako bi potrošači mogli biti u potpunosti informirani i održavati svoje zdravlje što je moguće bolje.
Nedavno je na naslovnice dospjela slična upozoravajuća studija povezana s adolescentnim antidepresivom Paxil , kad je ponovna analiza izvorne studije otkrila pogrješke i nepotpune informacije. Konačno je utvrđeno da lijek ipak nije siguran i učinkovit za predviđenu demografsku kategoriju – bilo je to otkriće za koje je Brian Nosek, profesor psihologije sa Sveučilišta Virginia, rekao: “…. Pokazalo se da se znanstvena zajednica budi, provjerava svoj rad i tako čini ono što bi znanost i trebala raditi – ispravljati svoje vlastite pogrješke.”