NOVOSTI

Istina ili Teorija zavjere: Zakiseljavanje organizma

Njemački dobitnik Nobelove nagrade za medicinu! Prof. Otto H. Warburg, ravnatelj Instituta za staničnu fiziologiju Kaiser Wilhelm, dobio je Nobelovu nagradu za medicinu od Nobelove fondacije u Stockholmu. Prof. Otto H. Warburg, njemački dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, u svom laboratoriju na Institutu Kaiser Wilhelm u Berlinu.

Tko je Oto Warburg?

Do prije oko sto godina bolesti od kojih ljudi danas najviše umiru bile su skoro nepoznate, kao rak, bolesti srca, dijabetes i dr. A onda su u 20. stoljeću ove bolesti poprimile razmjere epidemije, naročito rak. Godine 1931. dr Oto Warburg dobio je Nobelovu nagradu za otkriće uzroka raka. U svom djelu “Metabolizam tumora”, dr Warburg je pokazao da zbog nezdrave prehrane i nedovoljne fizičke aktivnosti tijelo stvara kiselu sredinu slabo opskrbljenu kisikom. “Kada oduzmete zdravoj stanici 35% njenog kisika, možete je pretvoriti u stanicu raka za samo dva dana”, tvrdio je dr Warburg. Stanična kiselost istiskuje kisik, a nedostatak kisika u stanicama stvara kiselu sredinu. Ako imate previsoku kiselost, automatski će vam nedostajati kisik u organizmu; ako vam nedostaje kisika imaćete zakiseljen organizam.
Kisela sredina je sredina bez kisika. “Nedostatak kisika i kiselost su dvije strane iste medalje: ako neko ima jedno, ima i drugo”,tvrdio je dr Warburg. Kiselo ili alkalno stanje mjeri se pH vrijednosti od 0 do 14, gdje je 7 neutralna vrijednost. Od 0 do 7 je kiselo, a od 7 do 14 je alkalno.

 

Kako naše stanice funkcioniraju?

Da bi naše stanice mogle uspješno funkcionirati zahtijevaju blago alkalan pH, malo iznad 7.
Kod zdravog čovjeka pH krvi nalazi se između 7,35 i 7,45. Da bi provjerili koliki vam je Ph možete kupiti Ph trakice ili digitalni uređaj.
Dr Warburg je otkrio da stanice raka ne udišu kisik i ne mogu preživjeti u prisutnosti visokih koncentracija kisika. Drugim riječima, rak nije ništa drugo nego obrambeni mehanizam koji naše stanici koriste da bi preživjele u kiseloj sredini bez prisustva kisika.
Zdrave stanice žive u alkalnoj sredini punoj kisika, koja omogućava njihovo normalno funkcioniranja.
Zakiseljen organizam i nedostatak kisika uzrokuju ne samo rak, nego i mnoge druge bolesti, slabljenje organizma i sklonost povredama. Hoće li naš organizam biti kiseo ili alkalan prvobitno zavisi od toga što jedemo. Namirnice koje dramatično zakiseljavaju naš organizam jesu: meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, prerađeni biljni proizvodi, alkohol, kava, kakao (čokolada), generalno svi lijekovi (farmaceutski proizvodi) i naročito rafinirani (bijeli) šećer.

Namirnice koje čine naš organizam alkalnim jesu: sirovo voće, povrće, žitarice i orašasti plodovi. Treba reći da su neke žitarice blago kisele,
ali idealna prehrana zahtjeva i određeni postotak kiselosti tako da su žitarice u kombinaciji s drugim sirovim biljnim namirnicama najbolji izvor prehrane.
Konzumiranje čiste negazirane vode je važno za proizvodnju kisika, dok fizička aktivnost održava alkalnost organizma dajući kisik cijelom tijelu. Istraživanje dr Warburga samo je potvrdilo ono što se znalo i upražnjavalo to kom cijele ljudske
povijesti.

Kiselost organizma je pogodna za razvoj mnogih bolesti (nizak nivo energije, kronični umor, prekomjerno stvaranje sluzi, učestale prehlade i infekcije, nervoza, iritabilnost, krhki nokti, suha kosa i koža, stvaranje cisti, glavobolje, bolni zglobovi i artritis, neuritis, mišićni bolovi i grčevi, gastritis, rak, autoimuna oboljenja…), pa je u zdravoj i uravnoteženoj prehrani bitno zadržati neutralnu reakciju organizma. Ovo se postiže pravim odabirom namirnica, jer kiselina neutralizira bazu i obrnuto.

Malo podsjećanje na lekcije iz kemije: Baznost i kiselost tvari utvrđuju se pomoću pH vrijednosti (koncentracije iona vodika). Pritom se mjeri koncentracija hidroksidnih iona (OH), koji daju pH vrijednosti veće od 7 i baznu reakciju, odnosno koncentracija iona vodika (H), koji daju pH vrijednosti manje od 7 i kiselu reakciju. Ali kakvu ulogu imaju baze i kiseline u tijelu? Daju li ili uzimaju energiju? Reakcija u kojoj nastaju baze podrazumijeva svaku kemijsku promjenu u tijelu zbog koje se njegova energija povećava, a urin postaje bazan. Reakcija u kojoj nastaju kiseline podrazumijeva svaku kemijsku promjenu zbog koje se energija tijela smanjuje, a urin postaje kiseo. Svi organi u ljudskom organizmu funkcioniraju normalno samo onda kada su količine baznih i kiselih tvari u tijelu u pravoj ravnoteži.
Npr. već i blago kisela krv može prouzrokovati niz problema, ne samo u srcu već i u bubrezima, plućima, jetri. Sva hrana nakon prelaska iz gastrointestinalnog trakta prvo dolazi u jetru. Zbog toga je opterećenost jetre veća ukoliko otpadne kiseline neprestano kruže po krvi.

 

Evo jednog spiska koji izražava stupanj kiselosti i alkalnosti pojedinih vrsta hrane. Što je broj veći (plave boje), to je hrana više alkalna (bazna). Što je manji (crvene boje), to je kiselija.

pH 9.0  – Limun, lubenica
pH 8.5   –  Dinje, grožđe, peršin, kivi, kruške, ananas, suho grožđe, umeboshi sljive, sokovi od povrća i voća, sušene smokve, sušene datulje, papričice, mango, papaja, maline, mandarine, crni luk.
pH 8.0   –  Sviježe datulje i smokve, slatke jabuke, marelice, banane, mrkve, celer, češnjak, avokado, grejp, zelena salata, nektarine, breskve, bundeve, špinat, brokula.
pH 7.5   –  Kisele jabuke, cikla, kupus, karfiol, đumbir, krumpir, jagode, masline
pH 7.2-7.3   –  Bademi, domaći krastavčići, artičoka, trešnja, krastavci, domaći med, gljive, zrele i sviježe masline, rotkvice, sjeme sezama, paradajz, maslinovo ulje, razni začini, kokosovo i laneno ulje.

pH 6.7-6.8   –  Šljive, suhe šljive, kokos, i većina proizvoda od istog, pistacio, grah, pasterizirani med, sjemenke bundeve i suncokreta, vanilija…

pH 6.5  –  Kruh od zobi, raži, ječma, riže, integralna riža, kukuruzni kruh, sojino mlijeko, sojin sir, bademovo i sezamovo ulje, suncokretovo i grožđano ulje.

pH 6.0  –  Riba, sir, kečap, majoneza, vočni sokovi sa šečerom, cigarete(od sviježeg duhana),kokice, kiseli krastavčići, kozje mlijeko,senf, melasa, kravlje mlijeko, puretina, školjke, pačetina, kazein(protein mlijeka), rafinirane žitarice(tipa corn flakes), mast, palmino ulje, zaslađeni jogurt, kikiriki, brusnice, procesirani sir.

pH 5.5   – Govedina, bijelo brašno, svinjetina, janjetina, tijesta i kolači od bijelog brašna, pržena hrana, svi šećeri, cigarete(tvorničke), kvasac, rafinirana sol obična i jodirana, bijela riža, ulje od pamuka, ocat(svi osim jabučnog).

pH 5.0   –  Umjetni zaslađivači

pH 4.0   –  Vino, žestoka alkoholna pića, kava

pH 2.5   –  Piva

pH 2.0   –  Kakao, raznorazna bezalkoholna gazirana i negazirana pića, coca cola, svi lijekovi, sintetičke psihodelične droge, pesticidi, herbicidi…

Interesantno je da termičkom obradom alkalizirajućih namirnica, recimo voća i povrća, one postaju zakiseljujuće, ako se prekuhavaju i pripremaju sa uljem. Prema istraživanjima Hay-a, Sheltona i drugih, stalno unošenje većih količina zakiseljujućih namirnica opterećuje organizam i najčešće je uzrok nastajanja poremećaja i pojave bolesti. Njihova preporuka je da većina (80%) namirnica treba biti alkalizirajuća, a samo 20% zakiseljujuća. U ovih 20% zakiseljujućih namirnica najbolje je da se koriste blago kisele namirnice u sirovom obliku kao što su žitarice,  neke mahunarke, sjemenje kao i orašasti plodovi.

Savjeti za acido-baznu ravnotežu:

* žvačite hranu najmanje 35 puta, jer pljuvačka dodaje baznu kvalitetu svakom zalogaju
* zeleno lisnato povrće treba da bude dodatak svakom obroku
* svakodnevno 25 minuta posvetite vježbama disanja, jer to poboljšava pH balans
* umjerene vježbe pojačavaju detoksikaciju i eliminaciju kiselih tvari iz tijela.

Uloga kalcija u održavanju optimalne pH vrijednosti krvi

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala za stvaranje baznosti. Ljudsko tijelo sadrži čak 2% kalcija ili prosječno 1,2 kg. Ovaj mineral pozitivno utječe na brojne tjelesne funkcije upravo zbog toga što izvrsno regulira kiselo-baznu ravnotežu u svim tjelesnim tekućinama. Krv je u uspostavljanju te ravnoteže najvažnija i zato se tijelo brine da krv ima pH vrijednost 7,4, čak i na štetu drugih tjelesnih tekućina. Ako bi krv imala pH 6,0, bila bi kisela, ne bismo imali dovoljno kisika i nastupila bi smrt. Zato se tijelo brani na taj način što crpi kalcij iz kostiju i tako regulira vlastitu pH vrijednost. A upravo je to uzrok mnogih bolesti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.