Što su kardiovaskularne bolesti?

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile (vene i arterije). Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu(svakodnevno konzumiranje mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda koji su izvor kolesterola), korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost,  bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.

KOJE SU RAZLIČITE VRSTE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI?

Srčana bolest

Koronarna bolest srca, koja se ponekad naziva i koronarna arterijska bolest ili ishemijska bolest srca, najčešća je vrsta bolesti srca. Odnosi se na srčane probleme uzrokovane suženim koronarnim arterijama koje krvlju opskrbljuju srčani mišić, one nastaju usljed pušenja,zagađenog zraka u gradovima i konzumiranja namjernica životinjskog podrijetla (mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda koji su izvor kolesterola). Kod nekih osoba, prvi znak koronarne bolesti srca bude srčani udar.

Srčani udar

Srčani udar ili infarkt miokarda nastaje kada se, obično uslijed nastanka krvnog ugruška(nakupina kolesterola) , prekine dotok krvi u srce. Bez kisika i hranjivih tvari, srčani mišić počinje odumirati. Srčani udar može uzrokovati trajno oštećenje srca, a može biti smrtonosan, osobito ako se ne pruži hitna medicinska pomoć. Studije govore da ljudi koji piju čaj od bobica gloga uz zdrav način života imaju puno bolju zaštitu od onih koji ne rade na svome zdravlju.

Moždani udar

Moždani udar nastaje kada je dotok krvi u mozak prekinut, zbog čega mozak gubi vitalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima. Moždani udar može biti uzrokovan krvnim ugruškom u moždanoj arteriji ili prsnućem krvne žile u mozgu i krvarenjem, oštećujući moždano tkivo. Studija govori da ljudi koji piju čaj od lista ginka uz zdrav način života imaju puno bolju zaštitu od onih koji ne rade na svome zdravlju.

Ostala stanja

Aritmija – nepravilan ili abnormalan rad srca

Bolest aorte (uključujući aneurizmu aorte) – bolest koja uzrokuje širenje ili pucanje aorte

Kardiomiopatije – bolesti srčanog mišića

Kongenitalna bolest srca – problemi sa srcem ili krvnim žilama koji postoje pri rođenju

Duboka venska tromboza i plućna embolija – krvni ugrušci u venama nogu, koji se mogu osloboditi i krvotokom doći do srca i pluća

Zatajenje srca – stanje u kojem srce ne pumpa krv kako bi trebalo

Bolest srčanih zalistaka – bolest srčanih zalistaka koji održavaju protok krvi kroz srce

Bolest perikarda (perikarditis) – upala tanke tkivne ovojnice koja okružuje srce

Reumatska bolest srca – oštećenje srčanog mišića i srčanih zalistaka od reumatske groznice, uzrokovano streptokoknom bakterijom

Vaskularna bolest (bolest krvnih žila) – svako stanje koje utječe na krvožilni sustav

Periferna vaskularna bolest (uključujući perifernu arterijsku bolest) – bolest krvnih žila koje opskrbljuju ruke i noge

Cerebrovaskularna bolest – bolest krvnih žila koje opskrbljuju mozak

 

KOJI SU SIMPTOMI KARDIOVASKULARNIH BOLESTI?

Važno je znati da kardiovaskularne bolesti dugo ne moraju biti praćene simptomima, a prvi znak može biti srčani ili moždani udar.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti razlikuju se ovisno o stanju koje imate i mogu uključivati:

• bol u prsima, stezanje u prsima, pritisak i nelagodu u prsima
• bol, slabost ili utrnulost u nogama i/ili rukama
• bol ili nelagodu u rukama, vratu, ramenima, čeljusti i leđima
• kratkoću daha
• brzo umaranje tijekom vježbanja ili drugih aktivnosti
• promjene u srčanom ritmu
• vrlo brze ili spore otkucaje srca, lupanje srca ili titranje u prsima
• vrtoglavicu, ošamućenost ili nesvjesticu
• slabost ili umor
• oticanje ruku, nogu, gležnjeva ili stopala
• groznicu
• osip na koži ili neobične mrlje
• suhi ili uporni kašalj

Simptomi srčanog udara kod muškaraca najčešće su intenzivna bol u prsima, bol u lijevoj ruci ili čeljusti te otežano disanje.

Iako žene mogu imati neke od istih simptoma, njihova je bol češće difuzna, šireći se na ramena, vrat, ruke, trbuh i leđa. Žene mogu osjetiti bol više nalik na probavne smetnje te bol koja možda neće biti postojana. Moguć je i izostanak bolova, a javljanje neobjašnjive tjeskobe, mučnine, vrtoglavice, lupanja srca i hladnog znoja. Srčanom udaru kod žena može prethoditi neobjašnjiv umor. Žene također češće imaju teže prve srčane udare koji češće dovode do smrti, u usporedbi s muškarcima.

 

KAKO SE KARDIOVASKULARNE BOLESTI DIJAGNOSTICIRAJU?

Kardiovaskularne bolesti dijagnosticiraju se pomoću niza laboratorijskih testova i slikovnih pretraga. Neki od uobičajenih testova koji se koriste za dijagnosticiranje kardiovaskularnih bolesti uključuju:

• laboratorijske pretrage krvi
• RTG prsnog koša
• elektrokardiogram (EKG)
• ergometrija
• ehokardiogram
• kompjuterizirana tomografija (CT)
• skeniranje magnetskom rezonancijom (MRI)
• kompjuterizirana tomografija elektronskim snopom (EBCT)
• kateterizacija srca i koronarna angiografija

 

ŠTO UKLJUČUJE SPRIJEČAVANJE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI?

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 80 % svih srčanih i moždanih udara može se spriječiti. Većina smrtnih slučajeva uslijed kardiovaskularnih bolesti uzrokovana je čimbenicima rizika kao što su visoki krvni tlak, visoki kolesterol, pretilost ili dijabetes, koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti ili držati pod nadzorom zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom i izbjegavanjem duhana. Također je vrlo važno pratiti krvni tlak, razinu kolesterola i razinu šećera u krvi.

Liječenje kardiovaskularnih bolesti može se razlikovati ovisno o stanju, ali može uključivati:

zdrave životne navike kao što su pravilna biljna prehrana, redovita tjelovježba, nepušenje, izbjegavanje korištenja alkohola

 

Više informacija o spriječavanju srčanih i moždanih udara možete pročitati OVDJE i OVDJE