Povjest Askorbinske kiseline

Sredinom 1700-ih, kirurg Kraljevske mornarice James Lind proveo je kontrolirana ispitivanja prehrane i utvrdio kako agrumi mogu izliječiti osobe sa skorbutom. Međutim, tek je početkom 1900-ih eksperimentalni skorbut prvi put proizveden u zamoraca putem ograničenja prehrane i pokazalo se da se sprječava hranjenjem životinja svježim voćem i povrćem. Početkom 1930-ih vitamin C izoliran je iz voća i povrća i kore nadbubrežne žlijezde i nazvan je “heksuronska kiselina”, za koju se pokazalo da pomaže kod skorbuta kod zamoraca, a kasnije je preimenovan u askorbinsku kiselinu kako bi odražavao njezina antiskorbutna svojstva. Vitamin C je prvi put kemijski sintetiziran u labaratoriju 1933. , a od sredine 1930-ih, pitanje komparativne bioraspoloživosti sintetickog u odnosu na prirodni vitamin C dobiven iz hrane u životinjskim modelima i ljudima je predmet razmatranja.

Proizvodnja Askorbinske kiseline u labaratoriju

Osamdeset posto svjetske zalihe askorbinske kiseline proizvodi se u Kini. Askorbinska kiselina se u industriji priprema iz glukoze(šećera) metodom koja se temelji na povijesnom Reichsteinovom procesu. U prvom od procesa od pet koraka, glukoza se katalitički hidrogenira u sorbitol(šećerni alkohol) , koji zatim oksidira mikroorganizam Acetobacter suboxydans u sorbozu. Ovom enzimskom reakcijom oksidira se samo jedna od šest hidroksi skupina. Od ove točke dostupne su dvije rute. Obrada produkta ACETONOM u prisutnosti kiselog katalizatora pretvara četiri preostale hidroksilne skupine u acetale. Nezaštićena hidroksilna skupina oksidira se u karboksilnu kiselinu reakcijom s katalitičkim oksidansom TEMPO (regeneriran natrijevim hipokloritom — otopinom za izbjeljivanje).

Povijesno gledano, industrijska priprema putem Reichsteinovog procesa koristila je kalijev permanganat kao otopinu za izbjeljivanje. Kiselinom katalizirana hidroliza ovog proizvoda obavlja dvostruku funkciju uklanjanja dviju acetalnih skupina i laktonizacije zatvaranja prstena. Ovaj korak daje askorbinsku kiselinu. Svaki od pet koraka ima prinos veći od 90%.

Više biotehnološki proces, prvi put razvijen u Kini 1960-ih, ali dalje razvijen 1990-ih, zaobilazi upotrebu zaštitnih skupina acetona. Druga genetski modificirana vrsta mikroba, kao što je mutant Erwinia, među ostalima, oksidira sorbozu u 2-ketoglukonsku kiselinu (2-KGA), koja se zatim može podvrgnuti laktonizaciji zatvaranja prstena putem dehidracije. Ova se metoda koristi u prevladavajućem procesu koji koristi industrija askorbinske kiseline u Kini, koja opskrbljuje 80% svjetske askorbinske kiseline. Američki i kineski istraživači natječu se u stvaranju mutanta koji može izvesti fermentaciju u jednoj posudi izravno iz glukoze u 2-KGA, zaobilazeći i potrebu za drugom fermentacijom i potrebu redukcije glukoze u sorbitol.

Jednostavnim jezikom to vam znači ovo:

Pocinje se sa genetski modificiranim kukuruznim secerom, zatim ga se tretira sa acetonom, jednom od najtoksicnijih kemikalija koje postoje.Dalje oksidira uz kiselinu koja se koristi za izradu plastike. I na kraju ga izbjeljuju pomocu klora koji se koristi u domacinstvu za ciscenje. A proizvode ga u KINI. Dakle Vitamin c je secer tretiran kemikalija od kojih se proizvodi plastika, sa acetonom i klorom i naziva se askorbinska kiselina. Lijepi, bijeli, cisti prah od kojega se pravi svaki  proizvod sa vitaminom C i moze se kupiti u svakoj ljekarni.

Askorbinska kiselina se koristi kao proizvod namijenjen za tretman pića. U obliku je bijelog kristalnog praha, bez mirisa. Askorbinska kiselina je sredstvo protiv oksidacije koje ujedno čuva i intenzivira arome vina.

Askrobinska kiselina služi

i kod pčela da spriječi vapnenasto leglo . Kod prevencija dodaje se u šečerne pogače ili u sirup . Te ju je odlično davati prilikom seljenja pčela jer smanjuje stres kod samih pčela .

Jedna zanimljivost u skoro svakom kruhu koji se prodaje u dućanu nalazi se aditiv E 300, što je zapravo Askorbinska kiselina.

 

Koje mogu biti posljedice od uzimanja Askorbinske kilesline?

Askorbinska kiselina može povećati rizik od kamena u bubregu ako se uzima previše.1 Takođe može prouzrokovati proljev i želučane tegobe poput grčeva i čira.2 Oni koji naglo prestanu sa uzimanjem doza vitamina C većih od 500 mg dnevno riskiraju  razvijanje nedostatka vitamina C – vjerovatno zato što tjelo postaje ovisno od većih doza vitamina.3 Njihove desni mogu lako krvariti prilikom pranja zuba.

 

Prirodni izvori svih vitamina a posebno C vitamina

 

Voće i povrće bogato je brojnim mikronutrijentima (vitaminima i mineralima), dijetalnim vlaknima i fitokemikalijama (npr. bioflavonoidima), a prisutnost nekih od njih može utjecati na bioraspoloživost vitamina C. Odavno je poznato da vitamin C međusobno djeluje s vitaminom E redukcijom tokoferoksilnog radikala i regeneracijom nativnog tokoferola. Neko voće, kao što je kivi, sadrži relativno velike količine vitamina E, a jedna studija na životinjama pokazala je da vitamin E može očuvati vitamin C. Dobro je poznato da vitamin C dobiven iz hrane povećava unos ne-hem željeza i status tijela, vjerojatno putem svoje sposobnosti redukcije željeza iz njegovog feri u fero stanje.

Vitamin C iz voća i povrća se naziva i „cement za stanice”, jer ne samo da se bori protiv infekcija, već i drži organe u vašem tjelu na jednom mjestu, zbog toga što potiće proizvodnju kolagena. Vitamin C povećava nivo HDL-a i smanjuje nivo LDL-a, i aktivira proces pretvaranja kolesterola u žučne soli. Uzimanje 1-2 g dnevno može smanjiti nivo kolesterola za 30% (što iznosi 400 jedinica ili više). Vitamin C smanjuje i nivo triglicerida.Vitamin C (nalazi se samo u namirnicama biljnog podrijetla) ima moc  onemogućiti pretvaranje nitrata i nitrite i nitrozoamine. Vitamin C može smanjiti količinu bakra prisutnu u tjelu.

Studije Vinsona i Bosea koje su proveli farmakokinetičku studiju na zamorcima i otkrili povećanje od 148%  C vitamina u plazmi u vremenu kada se daje kao podloga za citrusno voće. Također su primijetili da je grupa citrusnog voća pokazala odgođeno primanje vitamina C u plazmi u usporedbi sa skupinom sintetskog vitamina C (Askorbinske kiseline).

Jedna komparativna studija bioraspoloživosti, koristeći Gulo mišji model, istražujući unos vitamina C iz gela od kivija u usporedbi sa sintetskim vitaminom C. Otkriveno je da ekstrakt kivija, koji je bogat flavonoidima, pruža značajno više razine vitamina C u serumu, leukocitima, srcu, jetri i bubrezima nego Askorbinska kiselina, što ukazuje na sinergističku aktivnosti cijelog voća. Nije uočena nikakva razlika između dviju intervencija s obzirom na unos vitamina C u mozak. Doista, postoji značajno zadržavanje vitamina C u mozgu tijekom iscrpljenosti hranom(posta), što ukazuje na vitalnu ulogu vitamina C u mozgu. Stoga značajan udio studija na životinjama pokazuje povećanu cirkulaciju i razinu vitamina C u organima u prisutnosti flavonoida dobivenih iz hrane(voća i povrća).

Vitamin C iz voća i povrća može poboljšati toleranciju na glukozu i sniziti nivo sorbitola kod dijabetičara. Sorbitol je vrsta šećera koja se nakuplja u očima i oštećuje i njih i živce i bubrege.

Ako se ne unosi dovoljno vitamina C, u organizmu moţe doći do hipovitaminoze, tj. nedostatka vitamina C. Ukoliko vitamin C nedostaje u potpunosti u organizmu nastupa stanje kronične hipovitaminoze što se naziva avitaminoza C. Nedostatci vitamina C uzrokuju umor, slabost, gubitak tjelesne težine, slabe mijalgije i artralgije, iritabilnost, a ako se stanje nedostatka nastavi dulje vrijeme može doći do anemije, sklonosti infekcijama, slabog zacijeljivanja rana, degeneracije mišića, pojave aterosklerotičnih plakova, krvarenja kapilara, neuroloških poremećaja (hipohondrija, histerija, depresija) te skorbuta.

Uslijed dugotrajnog nedostatka vitamina C dolazi do stanja koje obuhvaća nemogućnost stvaranja kolagena, tj. bolesti koja se zove skorbut. Da bi kolagen mogao obavljati svoju zadaću u tijelu potreban mu je vitamin C, a bez vitamina C kolagen je previše nestabilan te zbog toga dolazi do promjena na kostima i u krvnim kapilarama; kosti postaju lomljive, zglobovi otiču, zubi postaju klimavi, a zubno meso je otečeno i krvari, stvaraju se smeđe mrlje na koži i dolazi do krvarenja iz sluznica. Uz navedene simptome može doći i do pojave hipokromne anemije(usljed nedostatka željeza). Čovjek izgleda blijedo, osjeća se depresivno,
djelomično je nepokretna i ima mrlje na koži (najviše na bedrima i nogama). Uznapredovali skorbut izaziva otvorene, gnojne rane i gubitak zubiju, a može rezultirati i
smrću. Prvi simptomi skorbuta se pojavljuju mjesec dana do 6 mjeseci nakon prestanka uzimanja dovoljnih količina vitamina C kroz sirovo voće i povrće.

Namirnice bogate vitaminom C
Hrana                                                      Količina                                          mg

Kamu kamu bobice                              100g                                             2800

Šipak                                                       100g                                            2000

Acerola trešnja                                      100g                                            1600

 

Slatka crvena paprika, sirova            1 srednja                                         141
Sok od naranče, svijež                        1 šalica                                           124
Prokelj, kuhan                                       1 šalica                                             98
Grejp                                                       1 komad                                           94
Jagode                                                   1 šalica                                             82
Kivi                                                          1 komad                                           75
Narandža                                               1 srednja                                          70
Slatka zelena paprika, sirova              1 srednja                                          66
Brokule, komadi sirovi                          1/2 šalice                                        41
Maline                                                     1 šalica                                            31
Kupine                                                     1 šalica                                            30
Slatki krompir, kuhan                            1 srednji                                           28
Kelj, kuhan                                              1/2 šalice                                         27
Rajčica                                                    1 komad                                           24
Kupus, sirov                                           1 šalica                                             23
Pečen krumpir                                       1 srednji                                           16
Banana                                                   1 srednja                                          10

Jedna od najboljih izvora c-kompleksa je SUPER C PLUS, više o njemu možete pročitati OVDJE.

Vitamin C i infekcije

Vitamin C potiče rad našeg imunološkog sustava i ubija bakterije. Ako ga ima dovoljno gotovo sve stanice u našem organizmu dobivaju potporu od ovoga vitamina, ali najveću korist imaju interferon, antitijela i bijela krvna tjelešca (leukociti), koja tijekom bolesti gube vitamin C.(4) Moguće je uspješno liječenje furunkuloze, koja se manifestira kao ružna kožna infekcija koja kao rezultat ima brojne čireve po koži. Vitamin C je uspješan u slučaju kada imamo infekcijom narušena bijela krvna tjelešca. Davan po jedan gram vitamina C bi posve očistilo kožu[5] Međutim žrtve čireva čija su bijela krvna tjelešca normalno djeluju nemaju veće koristi od takvog lječenja.

Trkači maratona s jednim gramom dnevno vitamina C mogu izbjeći infekcije gornjih dišnih putova koje obično nastupaju nakon natjecanja[6]

Virusne infekcije

Vitamin C bi mogao biti neobično dobro sredstvo protiv virusnih infekcija kao što su sindrom kroničnog umora, hepatitis i različite vrste herpesa pa i AIDS-a. Kod virusnih infekcija postoji pravilo tolerancije crijeva koju je razvio Robert F. Cathcart. Što je veća tolerancija crijeva to više vitamina C možemo podnijeti. Kad organizam dokući da ima previše vitamina C crijeva se opuste i izazovu privremeni proljev, a što je bolest ozbiljnija, tolerancija je veća. Kod težih slučajeva mononukleoze, hepatitisa ili AIDS-a pacijenti tijekom dana mogu uzeti više od 50 grama C vitamina bez izazivanja proljeva.[7]

Bakterijske infekcije

Vitamin C se jednako bori i protiv bakterijskih infekcija. Imunološki sustav pruža dobar odgovor na C vitamin što je dobro jer je ponekad teško razlučiti virusne ili bakterijske upale pluća ili bronhitisa.C vitamin se dobro nosi s neugodnim infekcijama dišnih putova.[8] Kod akutnog i infektivnog napada, ako imunološki sustav neometano radi pobijedit će oba izazova. Upravo bi tu strategiju trebali koristiti kod prvih znakova pojave neke bolesti svejedno radilo se o virusnoj ili bakterijskoj infekciji.

Prehlada

Dokazi iz više od dvadeset istraživanja govore u prilog tvrdnji o smanjivanju jačine simptoma prehlade. No, vitamin C ne liječi prehladu. Jedan gram dnevno vitamina C može skratiti trajanje prehlade za oko 20%,[9] ako se doze povećaju do 6 grama vitamin C se pokazuje nešto djelotvorniji u smanjivanju simptoma prehlade i skraćivanju trajanja.

Astma i alergija

Vitamin C u dnevnim količinama od jednog grama počinje dijelovati kao antihistaminik.[10] Međutim rezultati konzumiranja vitamina C u smislu manjih alergijskih reakcija ne moraju se primjećivati tjednima.

Više od sedam istraživanja ukazuju, da dnevne doze od 1-2 grama vitamina C poboljšavaju funkciju pluća i smanjuju opasnost od astmatičnog napada.[11] Jednaka količina prema dvostruko slijepoj provjeri štiti bronhijske putove i pluća od niske temperature, peludne groznice i smoga.[12] Dva grama vitamina C dnevno kod skupine djece i adolescenata posve su uklonila astmu izazvanu tjelesnim naporom.[13]

Karcinom

Mnogi vitamin C smatraju najjacim antikarcenogenim hranjivom.[14] Vitamin C je u ovom području medicine postao slavan, zbog sprječavanja stvaranja nitrosamina, kancerogene tvari. Nitrosamin se u tijelu stvara od nitrata, koji se nalaze u prerađenim mesnim namirnicama, duhanu, ali i u prirodnim želučanim izlučevinama. Djalovanje vitamina C ovdje doprinosi sprječavanju nastanka raka u želucu i gastrointestinalnom sustavu. Gram ili više askorbata dnevno smanjuje opasnost od raka želuca i predtumorskih lezija.[15] Vitamin C štiti od raka dojke.[16] crvikalnog raka te predtumorskih promjena stanica (cervikalna displazija). Nedovoljna konzumacija ovog vitamina povećava opasnost od raka gušterače, dok optimalna doza smanjuje tu opasnost.

Osamdeset i osam populacijskih studija je pokazalo, da vitaminom C možemo preventivno djelovati kod sljedećih malignih bolesti: rak debelog crijeva, rak mokraćnog mjehura, rak endometrija i raka jednjaka.[17]

Kod osoba s karcinomom u završnoj fazi vitamina C podiže kvalitetu preostalog života i produljuje ga. Rađeno je istraživanje na 100 ljudi u završnoj fazi te opake bolesti s količinom od 10 grama dnevno. Preživjeli su četiri puta dulje od očekivanog,[18] a nakon samo 5 dana terapije pacijenti su izjavljivali, da se osjećaju bolje, jače i prisebnije također im se poboljšao i tek. Brojne studije potvrđuju isto za višegramske doze C vitamina.[19]

Vitamin C nije lijek protiv raka, ali pomaže tijelu svojim omatanjem u tkiva na način da štiti zdrave stanice pa se karcenogene stanice teže šire preko zdravog tkiva. Dokazano je da Vitaminom C možemo smanjiti posljedice konvencionalnih terapija protiv raka (kirurški zahvati, zračenje i kemoterapija) koje destruktivno djeluju na askorbate. Vitamin c već u dozi od 40 grama pojačava pozitivno djelovanje kemoterapije, a smanjuje one negativne popratne pojave kemoterapije kao što je opadanje kose.[20]

Srčane bolesti

Mala količina vitamina C u tkivima predstavlja stvarnu opasnost od srčanih bolesti.[21] Sprječava pretvaranje masnoća u aterosklerotične naslage.[22] Sprječava oksidaciju lipoproteina male gustoće. Izvedeno je istraživanje nad pušačima koji su dnevno uzimali 1 gram vitamina C kojim je dokazana smanjena oksidacija LDL kolesterola.[23] Druga studija ukazuje da je debljina stjenke vratnih karotidnih arterija najveća kod osoba, koje konzumiraju male količine vitamina C, vitamina E( badem je odličan izvor) i karotenoida.[24] Vitamin E i beta-karoten, kojeg ima u mrkvi i Alfi alfi usporavaju oksidaciju LDL-kolesterola, a potom ju vitamin C posve sprječava.

Dokazano je, kako velika konzumirana količina c vitamina povećava koncentraciju dobrog HDL-kolesterola, oblika koji štiti arterije.[25] Kada se dnevno koristi u dozi od dva grama primjećuje se smanjenje broja nenormalnih arterijskih splazama ili stezanja; kod oboljelih od srčanih bolesti.[26]

Kako bi se odgovorilo na pitanje djelotvornosti vitamina C, kardiolozi su 119-orici pacijenata nad kojima je bio učinjen angioplastični zahvat davali po 500mg C vitamina dnevno. Uobičajeno je, da zbog ponovnog začepljenja krvnih žila jedna trećina takvih pacijenata bude ponovno podvrgnuta istom operativnom zahvatu, međutim samo je 14% pacijenata moralo ponoviti zahvat.[27]

Dijabetes tipa II

Dijabetes tipa II je dijabetes o inzulinu neovisan tip šećerne bolesti. Glavna posljedica te bolesti je ateroskleroza. Vitamin C ne liječi dijabetes, ali može blagotvorno djelovati, jer štiti od nakupljanja kolesterola i od štete koja može biti prouzrocena prevelikom razinom šećera – v.glikacija. Razina šećera se i dalje mora kontrolirati pravilnom prehranom, tabletama i redovnom tjelovježbom, no po nekim istraživanjima dva grama dnevno vitamina c ima učinak nadzora šećera (v. glukoze) u krvi.[28]

Ovisnost o drogama

Višegramske doze vitamina C i to do 50 grama dnevno posebice u kombinaciji s B-kompleksom( Neaktivni prehrambeni kvasac) pokazali su se dobrim u uklanjanju loših simptoma na terapiji odvikavanja od heroina. Vitamin C se pokazao sigurnijim i djelotvornijim od metadona, koji zapravo, ovisnost o jednoj tvari zamjenjuje drugom.[29]

Ostale bolesti

Visoki krvni tlak je jedan od čimbenika, koji doprinosi srčanim bolestima. Po nekim istraživanjima doza od jednog grama dnevno vitamina C bi trebala smanjiti krvni tlak.[30]

Prevladavanje duševnih i tjelesnih posljedica uzrokovanih stresom dosta ovisi o vitaminu C. Nadbubrežna žljezda proizvodi hormone potrebne prilikom stresnih situacija. Ti hormoni sadrže više askorbata od bilo kojeg drugog djela tijela. Vitamin C pomaže u stvaranju stresnih hormona i štiti od toksina stvorenih njihovom tjelesnom pretvorbom.

Vitamin C nikako ne doprinosi mršavljenju, ali svakako sam postupak mršavljenja može pomoći. Ako koristimo razne redukcijske dijete ili samo smanjimo kalorijski unos za određeni broj kalorija i uz to koristimo tjelovježbu tada dolazi do izgaranja masnoća, ali u tom čitavom procesu dolazi i do oslobađanja toksina. Vitamin C potpomaže zdravo mršavljenje tako što sprječava oksidaciju i štiti organizam od toksina. Na kraju vitamin C potpomaže i jetru, da izdrži veće napore prouzrocene većim brojem slobodnih radikala oslobođenih tijekom gubitka težine.

Urični artritis, nastaje zbog taloženja mokračne kiseline na u zglobovima. Mokraćna kiselina je produkt razgradnje purina, koji se nalazi u mesu. Giht izaziva bolove u zglobovima i nateknuća zglobova. Jedina terapija je dijeta, dok su analgetici jedini izlaz kod bolova.

Prema nekom ispitivanju vitamin C u količini od 2 grama dnevno je usporio stvaranje žučnih kamenaca.[31]

Vitamin C pruža očima antioksidativnu te tako sprječava nastanak mrene i usporava njezin razvoj. Za takvo djelovanje potrebno je oko 800mg dnevno C i to u kombinaciji s vitaminom E (Badema) i prirodnim beta-karotenom(ALFA-ALFA i Mrkva). Vitamin c u dozi od 500 mg također smanjuje očni tlak (v. Glaukom) te tako smanjuje opasnost od nastanka glaukoma, mnogo češćeg kod nižih koncentracija vitamina C u organizmu[32]

 

 Izvor informacija:

1 Hendler SS. The Doctor’s Vitamin and Mineral Encyclopedia. New
York, NY: Simon and Schuster. 1990 p. 91-92.

2  Hendler SS. The Doctor’s Vitamin and Mineral Encyclopedia. New
York, NY: Simon and Schuster. 1990 p. 91-92.

3 Hendler SS. The Doctor’s Vitamin and Mineral Encyclopedia. New
York, NY: Simon and Schuster. 1990 p. 91-92.

4 Bendich, A.. Food Technologv, 1987; 41: 112-14.

5 levy, R.. et al., Journal of Infectious DiseaseInačica izvorne stranice arhivirana 26. kolovoza 2007., 1996; 173: 1502-05.

6 Peters, E., International Journal of Sports Medicine, 1997; 18: 569-77

7 Cathcart, R., Medical Hypotheses, 1954; 14: 423-33.

8 Hunt, C, et al., International Journal of Vitamin and Nutrition Research, 1994; 64: 212-19.

9 Johnston, C. S.. et al., Journal of the American Dietetic Associalion, Aug. 1992; 92(8): 988-39.

10 Johnston, C. S.. eJ al., Journal of the American Dietetic Associalion, Aug. 1992; 92(8): 988-39.

11 Hatch, G, et aL, American Journal of Clinical Nutrition, 1995; 61: 625S-630S.

12 Bucca, C, et. al., New York Academv of Sciences, Feb. 9-12, 1992; 16.

13 McKinney, M., Medical Tribune, June 5, 1997; 6.

14 Henson, D. E., et al., Journal of the National Cancer Institute, April 17,1991; 83(8): 547-50

15 Cohen. M., et al., Journal of the American College of Nutrition, 1995; 14(6): 576-78.

16 Howe, GR., et al., Journal of the Nacional Cancer Institute, 1990; 82: 561-69.

17 Block, G. Epidemiology, 1992; 3(3): 189-91.

18 Cameron. E., et al., Cancer Research, 1979; 39: 663-81.

19 Cameron. E., and A. Campbell, Chemical-Biological Interactions, 1974; 9: 285-315.

20 Block, G., American Journal of Clinical Nutrition, 1991; 53(1): 270S-282S.

21 Manson, J., et al., Circulation, 1992; 85: 865.

22 Simon J. A.. Journal of the American College of Nutrition, 1992; 11(2): 107-25.

23 Iswarlel, J.,et al.,Atherosclerosis, 1996; 119:139-50.

24 Kritchevsky, S. B , et al., Circulation, 1995; 92(8): 2142-50.

25 Hallfish, J., American Journal of Clinical Nutrition, 1994; 60:100-05.

26 Levine. G. N., et al., Circulation, March 15,1996; 93(6): 1107-13.

27 Tomoda, H, et al., American Journal of Cardiology, 1996; 1284-86.

28 Eriksson, J., Annals of Nutrition and Metabolism, 1995; 39: 217-23.

29 Free, N., et al., Journal of Orthomolecular Psychiatry, 1978; 7: 264-70.

30 Feldman, E. B., New York Academy of Sciences, Feb. 9-12,1992; 9.

31 Gustafsson, U., et al, European Journal of Clinical Investigation, 1997; 27: 387-91.

32 Jane, B., Journal of the American College of Nutrition, 1991; 10(5): 536.

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

×

Institut za Detoksikaciju organizma

×

Newsletter prijava

Za posebne ponude, popuste, akcije i novitete pretplatite se na newsletter.
Ako želite dodatne informacije, savjet ili vodstvo u fitoterapiji, kineziterapiji, dijetoterapiji ili želite samo unaprijediti svoj zdravstveni status budite slobodni nazvati na brojeve telefona +385 92 352 7589 ili +385 99 645 0504
ili ostavite svoj broj mobitela pa ćemo Vas kontaktirati u najkraćem roku.

* obavezno ispuniti
<!-- -->