Koja je najveća potreba organizma? Što mislite?

Ovaj članak je preveden s Nacionalnog Instituta za Znanosti o zdravlju okoliša, koji proučava 50-godina kako zagađeni zrak utječe na naš okoliš i zdravlje ljudi. Institut objavljuje mnoga istraživanja o tome kako onečišćeni zraka utječe na zdravlje i skupine stanovništva koje su najviše pogođene. U nastavku možete pročitati vrlo bitne informacije koje se tiču ljudi koji žive u gradovima, gdje je i najveća zagađenost zraka prisutna.

Onečišćenje zraka poznata je opasnost po zdravlje okoliša. Znamo u što gledamo kada se smeđa izmaglica spusti nad grad, ispušni plinovi kuljaju preko prometne autoceste ili se oblak diže iz dimnjaka. Neka onečišćenja zraka nisu vidljiva, ali vas njihov oštar miris upozorava. To je velika prijetnja našem zdravlju i zdravlju naših voljenih. Zagađenje zraka, u svim svojim oblicima, odgovorno je za više od 6,5 milijuna smrtnih slučajeva svake godine u svijetu, broj koji se povećao u posljednja dva desetljeća.

 

Što je onečišćenje zraka?

Onečišćenje zraka mješavina je opasnih tvari koje dolazi od loših odluka koje ljudi donose. Emisije iz vozila, loživo ulje i prirodni plin za grijanje domova, nusproizvodi proizvodnje i proizvodnje električne energije, posebno elektrane na ugljen, te pare iz kemijske proizvodnje primarni su izvori onečišćenja zraka uzrokovanog ljudskim djelovanjem.

Onečišćenje zraka uzrokovano prometom (TRAP) , mješavina plinova i čestica, ima većinu elemenata onečišćenja zraka koje uzrokuje čovjek: prizemni ozon, različite oblike ugljika, dušikove okside, sumporne okside, hlapljive organske spojeve, policikličke aromatske ugljikovodici i sitne čestice.

Ozon, atmosferski plin, često se naziva smog kada je na razini tla. Nastaje kada zagađivači koje ispuštaju automobili, elektrane, industrijski kotlovi, rafinerije i drugi izvori kemijski reagiraju u prisutnosti sunčeve svjetlosti.

Štetni plinovi, koji uključuju ugljikov dioksid, ugljikov monoksid, dušikove okside (NOx) i sumporne okside (SOx), sastavni su dijelovi emisija motornih vozila i nusproizvodi industrijskih procesa.

Čestice (PM)  se sastoje od kemikalija kao što su sulfati, nitrati, ugljik ili mineralna prašina. Emisije iz vozila i industrije nastale izgaranjem fosilnih goriva, dimom cigareta i izgaranjem organske tvari, poput šumskih požara, sadrže čestice čestica.

Podskup PM-a, finih čestica (PM 2,5) je 30 puta tanji od ljudske vlasi. Može se udahnuti duboko u plućno tkivo i uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. PM 2,5 odgovoran je za većinu zdravstvenih učinaka zbog onečišćenja zraka u SAD-u.

Hlapljivi organski spojevi (VOC) isparavaju na sobnoj temperaturi ili blizu nje – otuda i naziv hlapivi. Nazivaju se organskim jer sadrže ugljik. HOS-eve ispuštaju boje, sredstva za čišćenje, pesticidi, neki namještaj, pa čak i materijali za rukotvorine poput ljepila. Benzin i prirodni plin glavni su izvori HOS-eva koji se oslobađaju tijekom izgaranja.

Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) su organski spojevi koji sadrže ugljik i vodik. Od više od 100 PAH-ova za koje se zna da su široko rasprostranjeni u okolišu, 15 ih je navedeno u Izvješću o karcinogenima. Osim izgaranja, mnogi industrijski procesi, poput proizvodnje željeza, čelika i proizvoda od gume, kao i proizvodnja električne energije, također proizvode PAH kao nusproizvod. PAH se također nalaze u česticama.

Što NIEHS (Nacionalni institut za Znanosti o zdravlju okoliša) radi?

Tijekom svoje 50-godišnje povijesti, NIEHS je bio vodeći u istraživanju onečišćenja zraka. Institut nastavlja financirati i provoditi istraživanja o tome kako onečišćenje zraka utječe na zdravlje i skupine stanovništva koje su najviše pogođene.

Kako onečišćenje zraka utječe na naše zdravlje?

Kada su 1970. godine uspostavljeni Nacionalni standardi kvalitete zraka u zraku, onečišćenje zraka smatralo se prvenstveno prijetnjom zdravlju dišnog sustava. Godine 1993. istraživači NIEHS-a objavili su značajnu studiju šest gradova, koja je uspostavila vezu između finih čestica i smrtnosti. Izloženost onečišćenju zraka povezana je s oksidativnim stresom i upalom u ljudskim stanicama, što može postaviti temelj za kronične bolesti i rak. Godine 2013. Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) klasificirala je onečišćenje zraka kao kancerogeno za ljude. Istraživanja o onečišćenju zraka i utjecajima na zdravlje neprestano napreduju. Zabrinutost javnog zdravlja sada uključuje rak, kardiovaskularne bolesti, respiratorne bolesti, dijabetes melitus, pretilost te reproduktivne, neurološke i poremećaje imunološkog sustava.

Maligne bolesti (Rak)

Velika studija na više od 57.000 žena pokazala je da, one koje žive blizu glavnih prometnica mogu povećati rizik od raka dojke. Sestrinska studija NIEHS-a otkrila je da su druge otrovne tvari koje se prenose zrakom, posebice metilen klorid, koji se koristi u aerosolnim proizvodima i sredstvima za uklanjanje boje, također povezane s povećanim rizikom od raka dojke. Profesionalna izloženost benzenu, industrijskoj kemikaliji i komponenti benzina, može uzrokovati leukemiju i povezana je s ne-Hodgkinovim limfomom. Dugotrajna studija, 2000.-2016., otkrila je povezanost između učestalosti raka pluća i povećanog oslanjanja na ugljen za proizvodnju energije.

Kardiovaskularnih bolesti

Fine čestice mogu narušiti funkciju krvnih žila i ubrzati kalcifikaciju u arterijama.

Bolest dišnog sustava

Na koga zagađenje zraka najviše utječe?

Onečišćenje zraka utječe na svačije zdravlje, ali određene skupine mogu biti više oštećene. Gotovo 9 od 10 ljudi koji žive u urbanim područjima diljem svijeta pogođeno je onečišćenjem zraka, govori studija.

Više o kvaliteti zraka u Hrvatskoj možete provjeriti u nastavku:  http://iszz.azo.hr/iskzl/

Više o kvaliteti zraka u Svijetu možete provjeriti u nastavku: https://www.iqair.com/world-air-quality-ranking

Koje su posljedice na djecu

Studija o zdravlju djece koju financira NIEHS(Nacionalni Institut za Znanost o zdravlju okoliša) na Sveučilištu Južne Kalifornije jedna je od najvećih studija o dugoročnim učincima onečišćenja zraka na respiratorno zdravlje djece. Među njegovim nalazima:

Starije odrasle osobe

Alzheimerova bolest i s njom povezane demencije predstavljaju javnozdravstveni izazov za starenje stanovništva. Istraživači sa Sveučilišta Washington koje financira NIEHS identificirali su vezu između onečišćenja zraka i demencije. Ova dobro provedena studija dodaje značajne dokaze da fine čestice okolnog zraka povećavaju rizik od demencije.

Zašto je poboljšanje kvalitete zraka važno

Istraživači su analizirali podatke o unutarnjem i vanjskom onečišćenju zraka sa svih naseljenih kontinenata zajedno s ključnim ishodima trudnoće. Njihova otkrića pokazuju da bi napori da se smanji izloženost česticama kemikalija mogli dovesti do značajnog smanjenja broja novorođenčadi s niskom porođajnom težinom i prijevremeno rođene djece diljem svijeta. Smanjenje onečišćenja zraka bilo bi posebno korisno za djecu rođenu u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Zaključak je vrlo jednostavan, da bi umanjili vjerovatnoću da obolimo od bolesti koje su navedene u studijama trebali bi se udaljiti iz gradova, prakticirati zdrav način života te očistiti kompletni organizam.

Kao dodatak predlažemo da si pročitate što hipoksija(Pomakanje kisika) može učiniti vašem organizamu:

Godine 1931. njemački znanstvenik Otto Heinrich Warburg (1883.-1970.) primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka.  Dr. Warburg je otkrio da je rak rezultat anti-fiziološkog načina života.  Anti-fiziološkim načinom prehrane (pretežno hranom koja zakiseljuje) i fizičkom neaktivnošću tijelo stvara kiselu sredinu slabo opskrbljenu kisikom.

Stanična kiselost istiskuje kisik, a pomanjkanje kisika u stanicama stvara kiselu sredinu.

Dr. Warburg je rekao: “Pomanjkanje kisika i kiselost su dvije strane iste medalje: ako netko ma jedno, ima i drugo”.  Ako imate previsoku kiselost, automatski će vam nedostajati kisika u organizmu; ako vam nedostaje kisika imat ćete zakiseljen organizam. Kisela sredina je sredina bez kisika.  “Oduzmete li zdravoj stanici 35% njezinog kisika, možete je pretvoriti u stanicu raka za samo dva dana”, tvrdio je dr. Warburg.

“Sve normalne stanice imaju apsolutnu potrebu za kisikom, ali tumorske stanice mogu živjeti bez njega. To je pravilo bez iznimke”.

Tumorska su tkiva kisela, dok su zdrava alkalna

U svojem djelu “Metabolizam tumora“, dr. Warburg je pokazao da svi kancerogeni oblici ispunjavaju dva temeljna uvjeta:  krvnu kiselost i hipoksiju (pomanjkanje kisika). Otkrio je, da su tumorske stanice anaerobne (ne udišu kisik) i da ne mogu preživjeti u prisutnosti visokih koncentracija kisika.

Tumorske stanice mogu preživjeti samo uz pomoć glukoze i u sredini bez kisika. Stoga, karcinom nije ništa drugo nego obrambeni mehanizam, koji naše stanice koriste da bi preživjele u kiseloj sredini bez prisustva kisika.Zdrave stanice žive u alkalnoj sredini punoj kisika, koja omogućava njihovo normalno funkcioniranje. Tumorske stanice žive u kiseloj sredini siromašnoj kisikom.Kiselost organizma je naziv za različita stanja u kojima je poremećen odnos kiselina i baza u organizmu, pa je pH vrijednost krvi i mokraće pomaknut ka kiseloj reakciji, odnosno, pH < 7,35. Suprotno stanje kiselosti organizma je baznost organizma, kada je pH vrijednost krvi i mokraće >7,45.

Kiselost organizma je pogodna za razvoj mnogih bolesti (nizak nivo energije, kronični umor, prekomjerno stvaranje sluzi, učestale prehlade i infekcije, nervoza, iritabilnost, krhki nokti, suha kosa i koža, stvaranje cisti, glavobolje, bolni zglobovi i artritis, neuritis, mišićni bolovi i grčevi, gastritis, rak, autoimuna oboljenja…), pa je u zdravoj i uravnoteženoj prehrani bitno zadržati neutralnu reakciju organizma. Ovo se postiže pravim odabirom namirnica, jer kiselina neutralizira bazu i obrnuto.
Malo podsjećanje na lekcije iz kemije: Baznost i kiselost tvari utvrđuju se pomoću pH vrijednosti (koncentracije iona vodika). Pritom se mjeri koncentracija hidroksidnih iona (OH), koji daju pH vrijednosti veće od 7 i baznu reakciju, odnosno koncentracija iona vodika (H), koji daju pH vrijednosti manje od 7 i kiselu reakciju. Ali kakvu ulogu imaju baze i kiseline u tijelu? Daju li ili uzimaju energiju? Reakcija u kojoj nastaju baze podrazumijeva svaku kemijsku promjenu u tijelu zbog koje se njegova energija povećava, a urin postaje bazan. Reakcija u kojoj nastaju kiseline podrazumijeva svaku kemijsku promjenu zbog koje se energija tijela smanjuje, a urin postaje kiseo. Svi organi u ljudskom organizmu funkcioniraju normalno samo onda kada su količine baznih i kiselih tvari u tijelu u pravoj ravnoteži.
Npr. već i blago kisela krv može prouzrokovati niz problema, ne samo u srcu već i u bubrezima, plućima, jetri. Sva hrana nakon prelaska iz gastrointestinalnog trakta prvo dolazi u jetru. Zbog toga je opterećenost jetre veća ukoliko otpadne kiseline neprestano kruže po krvi.

Evo jednog spiska koji izražava stupanj kiselosti i alkalnosti pojedinih vrsta hrane. Što je broj veći (plave boje), to je hrana više alkalna (bazna). Što je manji (crvene boje), to je kiselija.

 

 

 

 

pH 9.0  – Limun, lubenica
pH 8.5   –  Dinje, grožđe, peršin, kivi, kruške, ananas, suho grožđe, umeboshi sljive, sokovi od povrća i voća, sušene smokve, sušene datulje, papričice, mango, papaja, maline, mandarine, crni luk.
pH 8.0   –  Sviježe datulje i smokve, slatke jabuke, marelice, banane, mrkve, celer, češnjak, avokado, grejp, zelena salata, nektarine, breskve, bundeve, špinat, brokula.
pH 7.5   –  Kisele jabuke, cikla, kupus, karfiol, đumbir, krumpir, jagode, masline
pH 7.2-7.3   –  Bademi, domaći krastavčići, artičoka, trešnja, krastavci, domaći med, gljive, zrele i sviježe masline, rotkvice, sjeme sezama, paradajz, maslinovo ulje, razni začini, kokosovo i laneno ulje.

pH 6.7-6.8   –  Šljive, suhe šljive, kokos, i većina proizvoda od istog, pistacio, grah, pasterizirani med, sjemenke bundeve i suncokreta, vanilija…

pH 6.5  –  Kruh od zobi, raži, ječma, riže, integralna riža, kukuruzni kruh, sojino mlijeko, sojin sir, bademovo i sezamovo ulje, suncokretovo i grožđano ulje.

pH 6.0  –  Riba, sir, kečap, majoneza, vočni sokovi sa šečerom, cigarete(od sviježeg duhana),kokice, kiseli krastavčići, kozje mlijeko,senf, melasa, kravlje mlijeko, puretina, školjke, pačetina, kazein(protein mlijeka), rafinirane žitarice(tipa corn flakes), mast, palmino ulje, zaslađeni jogurt, kikiriki, brusnice, procesirani sir.

pH 5.5   – Govedina, bijelo brašno, svinjetina, janjetina, tijesta i kolači od bijelog brašna, pržena hrana, svi šećeri, cigarete(tvorničke), kvasac, rafinirana sol obična i jodirana, bijela riža, ulje od pamuka, ocat(svi osim jabučnog).

pH 5.0   –  Umjetni zaslađivači

pH 4.0   –  Vino, žestoka alkoholna pića, kava

pH 2.5   –  Pivo

pH 2.0   –  Kakao, raznorazna bezalkoholna gazirana i negazirana pića, coca cola, svi lijekovi, sintetičke psihodelične droge, pesticidi, herbicidi…

Interesantno je da termičkom obradom alkalizirajućih namirnica, recimo voća i povrća, one postaju zakiseljujuće, ako se prekuhavaju i pripremaju sa uljem. Prema istraživanjima Hay-a, Sheltona i drugih, stalno unošenje većih količina zakiseljujućih namirnica opterećuje organizam i najčešće je uzrok nastajanja poremećaja i pojave bolesti. Njihova preporuka je da većina (80%) namirnica treba biti alkalizirajuća, a samo 20% zakiseljujuća. U ovih 20% zakiseljujućih namirnica najbolje je da se koriste blago kisele namirnice u sirovom obliku kao što su žitarice,  neke mahunarke, sjemenje kao i orašasti plodovi.

 

Savjeti za acido-baznu ravnotežu:

* žvačite hranu najmanje 35 puta, jer pljuvačka dodaje baznu kvalitetu svakom zalogaju
* zeleno lisnato povrće treba da bude dodatak svakom obroku
* svakodnevno 25 minuta posvetite vježbama disanja, jer to poboljšava pH balans
* umjerene vježbe pojačavaju detoksikaciju i eliminaciju kiselih tvari iz tijela.

 

Uloga kalcija u održavanju optimalne pH vrijednosti krvi

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala za stvaranje baznosti. Ljudsko tijelo sadrži čak 2% kalcija ili prosječno 1,2 kg. Ovaj mineral pozitivno utječe na brojne tjelesne funkcije upravo zbog toga što izvrsno regulira kiselo-baznu ravnotežu u svim tjelesnim tekućinama. Krv je u uspostavljanju te ravnoteže najvažnija i zato se tijelo brine da krv ima pH vrijednost 7,4, čak i na štetu drugih tjelesnih tekućina. Ako bi krv imala pH 6,0, bila bi kisela, ne bismo imali dovoljno kisika i nastupila bi smrt. Zato se tijelo brani na taj način što crpi kalcij iz kostiju i tako regulira vlastitu pH vrijednost. A upravo je to uzrok mnogih bolesti.

“Sve takozvane prirodne smrti nisu ništa drugo nego terminalna točka zasićenosti tijela kiselošću”, – George W. Crile iz Clevelanda, jedan od najpriznatijih kirurga na svijetu.

“Nisu važna bezbrojna imena bolesti, nego činjenica da one sve proizlaze iz osnovnog uzroka: previše kiselosti u tijelu.” – Dr. Theodore A. Baroody, knjiga “Alkaliziraj ili umri” (“Alcalize or Die”):

“Povećana zakiseljenost organizma uzrok je svih degenerativnih bolesti. Ako dođe do poremećaja ravnoteže i organizam započne skladištiti kiselost i toksine u većoj mjeri nego što ih može izlučiti, onda se javljaju bolesti.” – dr. Robert O. Young.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

×

Institut za Detoksikaciju organizma

×

Newsletter prijava

Za posebne ponude, popuste, akcije i novitete pretplatite se na newsletter.
Ako želite dodatne informacije, savjet ili vodstvo u fitoterapiji, kineziterapiji, dijetoterapiji ili želite samo unaprijediti svoj zdravstveni status budite slobodni nazvati na brojeve telefona +385 92 352 7589 ili +385 99 645 0504
ili ostavite svoj broj mobitela pa ćemo Vas kontaktirati u najkraćem roku.

* obavezno ispuniti